Deset zabluda o alkoholu

AlkoholizamČašica alkohola tu i tamo neće ugroziti zdravlje, ali kada alkohol postane dio svakodnevice, nastaje ozbiljan problem, koji se često krije ili se ne prepoznaje. Pročitajte najčešće zablude o alkoholu i alkoholizmu.

Alkoholizam nije posljedica neke mane ili lošeg karaktera, kako se obično misli, već predstavlja ozbiljno oboljenje koje treba na vrijeme prepoznati i liječiti. Sam alkohol je otrovan za organizan i povećava rizik oboljevanja od raka, srčanih bolesti, hipertenzije, depresije, ciroze jetre. Na nivou Evrope, procjenjuje se da alkohol svake godine uzrokuje oko 50.000 smrti od kancera.

Dobar je za cirkulaciju
Tokom hladnih dana, ljudi često konzumiraju alkohol kako bi se ugrijali. Opravdanje za to nalaze u činjenici da se organizam odmah zagrijava nakon prvog pića. Istina je da alkohol uzrokuje širenje krvnih sudova, čime se povećava gubitak tjelesne temperature. Prirodna reakcija na hladnoću je sužavanje krvnih sudova kako bi se smanjio “dodir“ unutrašnjosti organizma sa spoljašnjom površinom (kožom). Zato razmislite dva puta prije neko što sljedeći put spas od hladnoće potražite u kuhanom vinu ili rakiji.
 
Popravlja raspoloženje
Osobe koje imaju neki problem ili su pod stresom, utjehu često traže u piću. Zapravo, alkohol je okidač za depresiju – oko 200.000 slučajeva depresije godišnje, na nivou Evrope, uzrokovano je alkoholom. Alkohol direktno utiče na povećanje biološkog stresa u tijelu, naglašavaju stručnjaci. Tokom konzumiranja, u organizmu se povećava nivo adrenalina, što prividno može da izazove osjećaj opuštenosti, ali nivo stresa i napetosti se povećava.

Pijenje je samo moj problem
Procjenjuje se da opijanje osobe utiče i na ljude u okruženju. Osoba koja ima problem sa opijanjem zanemaruje svoje svakodnevne obaveze, gubi produktivnost na poslu, ne ispunjava ili zanemaruje svoje bračne, porodične i druge dužnosti.

Mogu da prestanem kad hoću
Veliki broj ljudi može prestati kada to odluči, ali prestanak traje u prosjeku do šest mjeseci. Nakon toga, opijanje opet postaje svakodnevica. To nema veze sa slabim karakterom, jer zavisnost od alkohola preuzima kontrolu nad pijenjem i samim čovjekom, pa tako zavisnik nema svijest kada je prešao granicu. Porodice i društvo zato ne bi trebalo da osuđuju zavisnike kada ne istraju u namjeri da prestanu da piju – to je složen i dug proces, koji treba da bude praćen stručnim nadzorom.
 
Alkoholičar – skitnica, propalica, nezaposlen…
Alkoholizam ne bira ljude po polu, uzrastu, obrazovanju. Alkoholičar može da bude i ugledna osoba, koja ide na posao, ali nakon posla ili vikendom poklekne pred željom za pićem. Takođe, pogrešna je predrasuda da zavisnici piju svaki dan – oni mogu da ne piju nedjeljama, mjesecima, ali zato samo jedna čaša može biti okidač za novo opijanje. Sa druge strane, postoji i kategorija zavisnika koji svakog dana piju određenu količinu alkohola, tako da nisu nikada ni potpuno pijani, ali ni trijezni.

Mogu da vozim
Nakon sat vremena od ispijanja, nivo alkohola u krvi je najveći. Ukoliko ste, na primjer, popili četiri čaše vina, nivo alkohola u krvi biće oko promila, zbog čega je vožnja potpuno neprihvatljiva. Bombone, žvake, osvježivači daha ne mogu pomoći na alko testu. Za potpunu apsorpciju alkohola u krvi potrebno je 24 sata, tako da se ni ujutro, nakon burne noći, ne preporučuje sjedanje za volan. Jetra veoma sporo razgrađuje alkohol – za sat vremena razgradi prosječno oko 0,15 promila alkohola.

Ako jedem, neću se napiti
Hrana može da utiče jedino na odlaganje osjećaja pijanstva. To znači – koliko pijete, toliko ćete se na kraju i napiti, bez obzira na prethodni obrok. Takođe, ljudi često vjeruju da će ih kafa otrijezniti i ublažiti mamurluk – kafa je diuretik i djelimično može da razbudi osobu, ali će zato negativno uticati na dehidrataciju organizma. Najveći krivac za glavobolju narednog jutra je dehidratacija organizma koju izaziva alkohol, a kafa dodatno pospješuje. Stara izreka kaže: “Dajte pijanom čovjeku šoljicu kafe i sve što ćete imati je sasvim budan pijanac.“
 
Kada odspavaš, otrijeznićeš se
Najgore što se može uraditi u takvoj situaciji je da se ostavi osoba sama, u autu ili nekoj sobi. Alkohol usporava rad srca, disanje, i snižava krvni pritisak, što u nekim slučajevima može dovesti do kome i smrti. Postoji i opasnost da se pijana osoba uguši tokom povraćanja. Pijanu osobu treba staviti da leži na boku, pod stalnim nadzorom, a ukoliko se primijeti da disanje i puls slabe, obavezno treba pozvati Hitnu pomoć.

Ne treba mi liječenje
Veoma je uvriježeno mišljenje da ljudi mogu sami da se izbore sa alkoholizmom. Zbog društvenih stigmi, osobe koji imaju problem sa prekomjernim opijanjem, nerijetko kriju zavisnost, čak i od najbližih. Alkoholizam nije bolest koja se liječi i izliječi. Ovo je bolest sa visokim stepenom recidiva, zato je pridržavanje savjeta ljekara, kao i odgovorno ponašanje pacijenta tokom liječenja od neprocjenjive važnosti.

Posted by on 2014-06-21. Filed under Magazin, Zdravlje & Ljepota. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login