Djeca migranti sjedaju u školske klupe

Škola, izbjeglice

Nasima Nuri sa porodicom je napustila rodni Afganistan prije nekoliko godina u potrazi za boljim životom. Na putu ka nekoj od zemalja EU zaustavljeni su prvo u Srbiji, gdje su proveli dvije godine, a potom u Bihaću gdje borave više od dva mjeseca.

Svjesna značaja obrazovanja u životu svakog čovjeka Nasima želi da njene kćerke što prije krenu u školu.

“Imam tri kćerke. Moja djeca su na dnevnoj bazi u Srbiji pohađala školu i, ako se duže zadržimo ovdje, aposolutno sam za to da krenu u školu”, kaže.

Samaja, koja ima sedam godina, sa nestrpljenjem čeka da čuje školsko zvono. U sigurnoj kući, gdje je uz pomoć Udruženja Žene sa Une smještena sa porodicom po dolasku u Bihać, rado učestvuje na raznim edukativnim radionicama koje aktivistice ovog Udruženja provode.

“Želim da idem u školu. Ovdje uz pomoć animatora za djecu crtamo, igramo se, čitamo učimo slova”, radosna je Samaja.

A želja Samaje i njenih sestara, ali i još oko 100 mališana njihovog uzrasta već narednog mjeseca mogla bi se ispuniti. Naime,u završnoj su fazi razgovori sa nekoliko škola u kojim bi ovi mališani trebali pohađati nastavu. Za sada je sigurno da će djeca koja su sa svojim roteljima smještena u prihvatni centar “Sedra” nastavu pohađati u Osnovnoj školi Brekovica.

“Jučer smo razgovarali sa mještanima Brekovice, odgovorili smo na pitanja koja su ih zanimala i ja im se zahvaljujem na učešću, jer su razgovori bili konstruktivni. Ljude je najviše interesovao zdravstveni bilten djece. Kazali smo im da će djeca koja će krenuti u školu proći detaljne ljekarske preglede, vakcinacije itd i da nema straha da bi moglo biti ugroženo zdravstveno stanje naše djece. Interesovali su se i za prevoz, prehranu itd i dobili su odgovore. Ovo neće biti klasični vid nastave, djeca će boraviti dva-tri sata u školi jer, jednostavno, nama je cilj da ta djeca izađu iz prostora gdje su smješteni, da vide šta je to škola i da se druže sa drugom djecom.

“Kada su u pitanju druge lokacije, mi u prihvatnom centru ‘BIRA’ imamo 60 djece i trenutno razgovaramo sa nadležnim u osnovnim školama ‘Prekounje’ i ‘Harmani 2’ da ta djeca kod njih krenu u školu”, kaže Damir Omerdić, ministar obrazovanja u Vladi Unsko-sanskog kantona (USK).

Amra Ćehajić, direktorica škole Osnovne škole “Brekovica” kaže da je njena škola spremna za prijem 30 djece.

“Nadam se da ćemo im pomoći da što prije zaborave bar dio nedaća koje su prošli u posljednje vrijeme na ovom njihovom putu”, navodi direktorica.

Na području Bihaća trenutno boravi između 3.000 i 3.500 izbjeglica i migranata. Među njima je i oko 200 djece od kojih 110 školske dobi. Ovih dana krenut će se sa detaljnim ljekarskim pregledima djece, alii sagledavanjem potreba škola koje će biti uključene u projekat.

“Mi smo već sa UNICEF-om dogovorili sve, odnosno način kako da djeci pružimo što širu lepezu zdravstvenih pregleda. Znači ovaj pregled podrazumijeva i bris grla i krvnu sliku i koprokulturu i objektivan pregled pedijatra. I to je sve dogovoreno sa domovima zdravlja Bihać i Cazin, čak i konkretnemjere i doktore koji će to raditi. Zaista, sa naše strane mi ćemo poduzeti sve da ta djeca dobiju kvalitetan pregled i zdravstvenu zaštitu, kako zbog njih tako i i zbog toga da naša djeca ne bi bila ugrožena”, kaže Hazim Kapić, ministar zdravstva u Vladi USK.

U Ministarstvu obrazovanja USK ubrzano rade kako bi se što prije krenulo sa realizacijom planiranog, jer, naglašavaju, sa više aspekata je ovaj proces značajan.

“Sa psihosocijalnog aspekta nemjerljiv je učinak uključivanja te djece u socijalne tokove. To nije samo puko školovanje to je mogućnost da ta djeca dobiju osjećaj vrijednosti i mogućnosti druženja sa drugom djecom”, naglašava ministar zdravstva u Vladi USK Hazim Kapić.

Nakon Bihaća na sličan način u obrazovni sistem trebala bi biti uključena i djeca migranata koja trenutno borave u Velikoj Kladuši.