Dosegnut maksimalni rast životnog vijeka ljudske vrste

životni vijek, starci, starost

Životni vijek, starci, starost

Najdugovječnija osoba u dokumentiranoj povijesti živjela je 122 godine i taj rekord možda nikada neće biti oboren, kažu naučnici  koji tvrde da je dosegnut ‘plafon’ ljudskog životnog vijeka.

Istražujući demografske podatke iz više od 40 zemalja, njujorški naučnici zaključili su da je 1990-ih godina dosegnut maksimalni rast životnog vijeka ljudske vrste. To se dogodilo 1997. kada je umrla Francuskinja Jeanne Calment, stara 122 godine i 164 dana. Od tada je trend da najstarija osoba na svijetu umire oko svoje 115. godine, rekao je Brandon Milholland s medicinskog fakulteta Alberta Einsteina u Bronxu.

Trend je takav iako prosječni životni vijek i dalje raste zbog bolje medicinske skrbi i poboljšanja životnih uslova. Drugim riječima, više ljudi će doživjeti pozne godine, ali oni iznimno dugovječni među njima dosegnuli su gornju granicu. Mislimo da se to tako skoro neće promijeniti, kaže Milholland. Moguće je da netko poživi trunčicu dulje od 115., ali izgledi da netko doživi 125. godinu su jedan naprema 10.000, objasnio je. To bi se, naravno, moglo promijeniti velikim medicinskim ili tehnološkim otkrićem, svojevrsnim ‘eliksirom života’. Ne možemo eliminirati tu mogućnost, ali to bi bilo stvarno neočekivano. Medicinski napredak posljednjih decenija povećao je očekivani životni vijek, ali nije učinio ništa da poveća maksimalnu životnu dob, rekao je Milholland.

Maksimalni životni vijek je pojam kojim se opisuju godine najdugovječnijeg pripadnika vrste. Očekivani životni vijek je prosječno trajanje života koje pojedinac u određenoj skupini može očekivati, odnosno mjera je društvenog blagostanja.

Očekivani životni vijek na globalnoj razini u neprekidnom je rastu od kraja 19. vijeka. Djeca danas rođena u SAD-u mogu očekivati da će doživjeti 79 godina, u usporedbi s 47 početkom 20. vijeka.

Maksimalni životni vijek također je paralelno rastao, ali je izgleda dosegnuo ‘plafon’. To sugerira da postoji biološki limit ljudskog života, unatoč tome što se neki nadaju da će pronaći ‘zdenac života’. Naši rezultati uvjerljivo sugeriraju da je maksimalni životni vijek fiksna kategorija, ovisna o prirodnim ograničenjima, kaže Millholand i priznaje da je time ‘pomalo razočaran’. Međutim, kao naučniku mi je dužnost reći istinu i kada nije posve ugodna, rekao je.

Komentirajući studiju u časopisu Nature, naučnik sa univerziteta u Chicagu Jay Olshansky napisao je da je ona podsjetnik na to da se ljudski rod približio prirodnoj granici trajanja života.

Posted by on 2016-10-07. Filed under Svijet. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login