Efendija Đozo podijelio Goraždane

Husein ef. Đozo

Kritičari odluke da se Osnovna škola u Goraždu nazove imenom Huseina ef. Đoze za sada su mnogo tiši od onih koji smatraju da je ovaj Goraždanin zaslužio da se po njemu nazove neka od javnih ustanova.

Đozo je bio tabor – imam u Handžar diviziji, ali i intelektualac koji je ostavio dubok trag u životu bh. muslimana. Zbog saradnje sa nacistima odslužio je petogodišnju zatvorsku kaznu, a kasnije postao i lični prevodilac Josipa Broza Tita.

Osim imena škole Đozi je danas posvećena i višednevna manifestacija, koju organiziraju Muftijstvo, Vlada Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) i Općina Goražde.

Nikome nije jasno zašto, ali nekadašnja Osnovna škola “Nikola Tesla” u Goraždu još tokom rata je preimenovana u Drugu osnovnu školu, da bi odlukama Općinskog vijeća iz 1995. i 1996. godine ponijela ime kontroverznog imama i intelektualca Huseina ef. Đoze.

Za njegovu životnu epizodu iz Drugog svjetskog rata, kada je bio imam 28 regimente SS Wafen divizije, poznate pod imenom Handžar divizija, većina Goraždana, posebno mladih, dugo nije ni znala, ali ni nakon što su ove informacije objavljene a internet preplavile Đozine fotografije u njemačkoj uniformi, nema konkretnih inicijativa da se ime škole promijeni.

“Nikola Tesla je čovjek koji je donio svjetlo čovječanstvu. On nije valjao ni Bosni, ni Srbiji, ni Hrvatskoj, on je valjao svijetu. Govorimo o jednom imenu koje je svjetski značajno. Šta je takvo ime smetalo i po čemu je ono ‘manje’ od bilo kojeg trenutnog fašiste, djelimičnog fašiste, ovakvog ili onakvog fašiste, pa da ga taj fašista zamijeni?”, kaže Amela Džafović Kešan, potpredsjednica Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) Goražde.

Džafović Kešan kaže da živimo u vrijeme dvostrukih aršina u kojem je mnogo lakše vidjeti i osuditi fašizam u tuđim redovima.

“Vrlo smo radosni i jedva čekamo da osudimo i da prozovemo i četnike, i ustaše. Podneblje istočne Bosne je dodatno prokleto jer je masa porodica, da bi preživjela od četnika, morala pristupiti ustašama. Znamo šta je bilo sa Čajničkim srezom, čitavim tim krajem. Suština ovog novog trenda je što amnestiramo određene zločince, određene periode njihovih života, pa kažemo oni toliko nisu bitni zbog ove ili one koristi”, ističe Džafović Kešan.

Ministarstvo obrazovanja BPK Goražde nadležno je za deset osnovnih i srednjih škola, u čijim nazivima nema ništa sporno – kaže ministar Damir Žuga.

“Mi smo u proteklom periodu od nezavisnih eksperata, predvođenih OSCE-om, prošli tu kontrolu. Mogu da kažem da je nama bilo zadovoljstvo, skinuli smo jedan veliki teret. Dvije škole su bile pod kontrolom, za drugu školu OSCE je insistirao da se promijeni naziv, nakon čega je to i urađeno, a Osnovna škola ‘Husein ef. Đozo’ je ostala da nosi svoje ime i mislim da je to najmanje što možemo uraditi prema ovom čovjeku, ovom velikanu”, ističe Žuga.

Jedan od osnivača Fakulteta islamskih nauka

Husein ef. Đozo rođen je u selu Bare kod Goražda. Školovao se u Foči, Sarajevu, te El Azhar univerzitetu u Kairu. Po povratku u Sarajevo radio je kao profesor arapskog jezika i u uredu reisu-l-uleme. Nakon rata osuđen je zbog saradnje sa nacistima i podizanja morala u neprijateljskim jedinicama, te je odslužio petogodišnju kaznu zatvora.

“Ono što javnost treba da zna, a često se to zaboravi i preskače, da je on, zajedno sa ulemom u BiH, 1941. godine bio inicijator donošenja 11 rezolucija. Ulema bosanskohercegovačka u 11 bh. gradova je donijela 11 rezolucija gdje je osudila fašizam kada niko u Evropi nije smio da kaže ništa. Te rezolucije se nisu odnosile na muslimanski narod, već su se one odnosile na osuđivanje protjerivanja Srba, Jevreja…”, naglašava ministar Damir Žuga.

Đozo je poslije Drugog svjetskog rata postao jedan od osnivača Fakulteta islamskih nauka, lista “Preporod”, profesor, tumač islama.

Posebno je bitan njegov stav pri donošenju odluke da se zekat ili za muslimane obavezno izdvajanje dijela imovine u humanitarne svrhe, organizirano prikuplja preko Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

To je sačuvalo njene obrazovne institucije. Iako je bio osuđen za saradnju sa okupatorom, Đozo je kasnije postao i prevodilac Josipa Broza Tita na njegovim putovanjima po arapskim zemljama.

“Gubimo ‘Dane Isaka Samokovlije’ “

Goraždansko muftijstvo, sa Vladom BPK i Općinom Goražde u njegovu čast već nekoliko godina organizira manifestaciju “Dani Husein ef Đoze”.

Sporni dio njegove karijere smatraju tek sporednom epizodom u životu jednog od najistaknutijih islamskih intelektualaca u 20 stoljeću.

“Mi gubimo ‘Dane Isaka Samokovlije’ kao najvećeg možda pisca iz Goražda. On je Goraždanin i on je disao Drinu i disao Goražde. Dao je možda promocije Goraždu više nego ijedan efendija koji je oblačio ustašku uniformu, a Isaka Samokovlije nema nigdje, za onaj jedan dan krijući postave cvijeće pred njegov Dom zdravlja i to je taj maksimum, dok dane nekog fašiste imamo po pet dana manifestacije. Je li to ono za šta se mi borimo, je li to ono protiv čega smo se mi borili 1992. – 1995. godine, ili smo mi otišli u neku skroz treću stvarnost u kojoj apsolutno ne znamo ni gdje smo, ni šta smo”, pita se Amela Džafović Kešan.

Bez obzira na kritike koje se povremeno čuju u medijima, ministar obrazovanja BPK Goražde, Damir Žuga, kaže da pisanih inicijativa da se promijeni naziv Osnovne škole Husein ef Đozo nije bilo.