Evropski sud ponovo presudio da BiH na izborima krši prava građana

Evropski sud za ljudska prava (ECHR) u utorak je donio još jednu presudu, u predmetu Svetozara Pudarića, kojom je potvrdio da Bosna i Hercegovine krši prava svojih građana, diskriminirajući ih u izbornom procesu po etničkom i teritorijalnom kriteriju.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu

Presuda je donesena po tužbi nekadašnjeg dopredsjednika entiteta Federacija Bosne i Hercegovine Svetozara Pudarića, etničkom Srbinu kojem je bilo onemogućeno kandidiranje za člana bh. Predsjedništva, zbog mjesta njegova prebivališta, prenosi Hina.

Tužba se odnosi na činjenicu da Pudarić, koji ima prijavljeno prebivalište na teritoriji Federacije, kao Srbin nije mogao biti kandidat za člana državnog Predsjedništva jer Ustav Bosne i Hercegovine predviđa da se Srbin u tročlano Predsjedništvo bira isključivo sa teritorije bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

Hrvatski i bošnjački član Predsjedništva biraju se iz Federacije, pa se time automatski diskriminira Hrvate i Bošnjake koji žive u RS-u, jer ni oni ne mogu biti članovi državnog vrha.

Svetozar Pudarić je tužbu protiv Bosne i Hercegovine podnio 2018. godine, pošto je Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine odbila prihvatiti njegovu kandidaturu za člana Predsjedništva, pozivajući se na državni Ustav.

Presudu koja je potvrdila da su njegova ljudska prava bila narušena Pudarić nije dočekao, jer je u martu ove godine preminuo nakon teške bolesti.

Tokom političke karijere bio je visoki dužnosnik Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine i predsjednik Glavnog obora ove stranke.

Kao kadar SDP-a BiH, od 2011. do 2014. godine obnašao je i dužnost potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda.

Presuda u Pudarićevom slučaju već je peta po redu kojom je Evropski sud za ljudska prava potvrdio da Bosna i Hercegovina diskriminira svoje građane, jer im etničkom i teritorijalnom pripadnošću ograničava mogućnost kandidiranja za bh. Predsjedništvo i za zastupnike u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u kojemu postoje samo klubovi konstitutivnih naroda, a zastupnici se biraju po strogo etnički i teritorijalno određenom ključu.

Prva i najpoznatija presuda u slučaju “Sejdić-Finci” donesena je još 2009. godine i njome je potvrđena diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina.

Slijedile su presude po tužbi Azre Zornić, koja se žalila jer joj se ne dopušta kandidiranje bez nacionalnog izjašnjavanja, zatim u slučaju Ilijaza Pilava iz Srebrenice, koji je Bosnu i Hercegovinu tužio jer se kao osoba nastanjena u toj opštini ne može kandidirati za člana državnog vrha.

Samir Šlaku iz Sarajeva također je tužio Bosnu i Hercegovinu kao pripadnik nacionalne manjine te je dobio presudu u svoju korist.

Niti jednu od četiri presude bh. vlasti do sada nisu ispoštovale, niti su izmijenile Izborni zakon Bosne i Hercegovine.

U međuvremenu je kao goruće isplivalo pitanje provedbe presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o načinu izbora zastupnika u Domu naroda Parlamenta Federacije, na čemu insistira Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Bosne i Hercegovine i pokušava je iskoristiti kako bi se osigurao novi način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Poslije presuda kao što su Sejdić-Finci, Zornić, Šlaku, ovo je još jedna presuda Evropskog suda za ljudska prava koja je potvrdila da je Ustav Bosne i Hercegovine diskriminatoran za mnoge građane ove države, jer im uskraćuje prava političke participacije u javnoj vlasti samo i isključivo zbog njihove etničke (ne)pripadnosti.

Posted by on 2020-12-09. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login