Finansiranje medija tokom pandemije: Promocija vlasti, a ne interesa građana

Zbog pada prihoda od oglašavanja finansijska ovisnost medija o političkim strukturama postala je još vidljivija, dok su mnogi predstavnici vlasti potvrdili da medije doživljavaju samo kao budžetske potrošače ili platforme za vlastitu promociju, te kako očekuju da rade u njihovom, a ne u interesu građana.

mediji, TV

Posebne programe za prevazilaženje negativnih finansijskih posljedica u medijskom sektoru uslijed pandemije COVID-19 vlasti u BiH nisu imale.

Pandemija virusa korona u prošloj godini nije značajnije promijenila praksu vlasti na lokalnom i višim nivoima koje izdvajaju novac za vlastite i druge medije kao osnivači, prema godišnjim ugovorima ili za projektne aktivnosti. U ovoj godini u budžetima se bilježe smanjenja, ali i povećanja sredstava za medije.

“Medijska djelatnost u BiH se ne shvata kao uređena i odgovorna oblast, već se pokušava rascjepkati na medije koji su, tako da kažem, lojalni režimu i na one koji opoziciono djeluju. Pomoć je otišla daleko od transparentnog i javnog medijima koji slušaju. Naravno, to nije sistematična pomoć u smislu njihovog razvoja ili održavanja, odnosno u funkciji demokratije i razvoja društva, već je to jednostavno potkusurivanje sa javnim novcem sa odanim prijateljima, medijskim tajkunima i slično”, kaže Enes Osmančević, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

Ministarstvo finansija BiH protiv prijedloga za pomoć medijima

Zbog pomoći medijima suočenim sa posljedicama pandemije COVID-19 Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) namjeravala je da plati obaveze medija u 2020. godini za korištenje frekventnog spektra u iznosu od blizu 650.000 maraka. Taj iznos bi se isplatio iz akumuliranog viška prihoda RAK–a.

“Na ovaj način bi se spriječio negativan uticaj epidemije virusa korona na poslovanje i opstanak dijela korisnika dozvola u oblasti elektronskih medija i spriječilo eventualno otpuštanje radnika u ovoj oblasti”, podsjećaju iz RAK-a, te navode da u državnom Ministartsvu finansija i trezora nisu dobili saglasnost za takvu podršu medijima.

“Ministarstvo finansija i trezora je dalo negativno mišljenje na Prijedlog odluke o korištenju sredstava akumuliranog viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije, ukazujući na određen broj manjkavosti navedene odluke, uz obrazloženje da se Agencija ne može posmatrati nezavisno od budžeta institucija BiH, kao i da bi primjenom ovakve Odluke prihodovna strana budžeta BiH bila umanjena za iznos od 643.520 KM”, pojašnjavaju iz RAK-a.

Zbog toga je obustavljeno donošenje spomenute odluke koja bi išla u prilog budžetu elektronskih medija u BiH. Vijeće RAK-a je donijelo odluku da se visina godišnje naknade za 2020. godinu obračunava na osnovu stope u iznosu od 0,25 odsto, umjesto 0,50 odsto. Na taj način mediji su oslobođeni plaćanja obaveza u iznosu od 185.000 maraka. Nekoliko puta veća podrška medijima, međutim, nije dobila saglasnost u Vijeću ministara BiH.

Medijima su iz vlada Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS) preporučili da koriste mehanizme namijenjene privrednicima, ugostiteljima i drugim granama.

U Vladi Federacije BiH nije bilo moguće dobiti jasan odgovor na jednostavno pitanje – koliko je novca iz budžeta u 2020. godini izdvojeno za medije?

U odgovoru na upit, vidjivo je da je Ured za informisanje Vlade Federacije prethodno i druga pitanja o eventualnim specijaliziranim programima za medije, te korištenju vladinog programa za pomoć zbog pandemije uputio i Arhivu FBiH, Federalnom zavodu za pedologiju (koji se bavi ispitivanjem kvaliteta zemljišta), Federalnom Agromediteranskom zavodu i Federalnom hidrometeorološkom zavodu.

“Vaš upit smo proslijedili na kabinete ministara svih 16 federalnih ministarstava i 12 federalnih upravnih organizacija”, naveli su iz Vladinog ureda za informisanje: “Odgovore je dostavilo 14 ministarstava i sedam upravnih organizacija”.

Odgovori ministarstava upućuju na to da nije bilo izdvajanja za medije, a entitetsko Ministarstvo finansija nije odgovorilo na pitanja koja im je dostavio Ured za informiranje Vlade FBiH.

Nagrada za lojalnost ili pomoć novinarima

Dvije novinarke iz RTRS-a i ATV-a su potvrdile da su lično dobile po 1.000 KM od Vlade Republike Srpske tokom 2020. godine. O ovim isplatama se među novinarima u Republici Srpskoj i ranije govorilo ali o tome nije bilo preciznih zvaničnih potvrda.

“Isplatili smo zdravstvenim radnicima, policiji, inspektorima, a sada ćemo i zaposlenima u medijima isplatiti pomoć jer su i oni predano radili na tome da društvo što lakše prođe kroz ovo”, rekao je za RTRS 21. maja 2020. godine Milorad Dodik, predsjednik vladajućeg SNSD-a i Predsjedništva BiH, iako on uopšte nije nadležan za zdravstvo, policiju, finansije i druge sektore na entitetskom nivou.

Dvadesetak dana kasnije Radovan Višković, premijer RS, rekao je nešto posve drukčije. Tada je najavio da će “svi mediji, prema uredbi Vlade koja ovih dana stupa na snagu, biti jednako tretirani kao i drugi privredni subjekti u Republici Srpskoj i imaće pravo na pomoć ukoliko ispunjavaju uslove koji su navedeni u uredbi.”

Višković je pojasnio i “da niko nije dobio sredstva na ime pomoći kao što su to dobili zdravstveni radnici ili policija ili inspektori”, te da je “bilo uplata pojedinim medijima, ali da se radilo o sredstvima koja ih sleduju iz budžeta.”

Iz Vlade RS nisu odgovorili na pitanja o finansiranju medija nakon izbijanja pandemije COVID-19. Predstavnici entitetske vlasti izbjegavaju i dalje da pojasne isplate od po 1.000 maraka novinarima RTRS-a i ATV-a za izvještavanje u prvih nekoliko mjeseci pandemije, te kako su izabrani mediji “koje sleduju sredstva iz budžeta.”

Finansijska pomoć novinarima i medijima tokom pandemije nije sporna, ali jeste do kraja netransparentan mehanizam po kojem je realizirana.

“To je bilo nagrađivanje lojalnosti. Kad se svi u toku pandemije bore za opstanak onda nagrađivanje lojalnosti dobija na cijeni i dodatno nastaje autocenzura. Da je takav program bio javan i sa jasnim kriterijumima, na kojem su svi mogli da učestvuju, to bi onda bila prava stvar”, kaže Milkica Milojević, novinarka iz Banjaluke.

“Vlast je nastojala da iskoristi krizu sa koronom kako bi se što više udaljila od medija, odnosno kako bi svoju djelatnost učinila što netransparentnijom. U tom smislu mediji su smetali vlastima u BiH, posebno vladama na entitetskom i kantonalnim nivoima, da bi oni mogli sredstva iz budžeta, naš javni novac, dijeliti mimo bilo kakvih preciziranih kriterija. Dakle, taj novac se u vrlo kratkom vremenu odlio prema, rekao bih, stranačkim jaranima i prijateljima. Činjenica je da je unaprijed dato deset million maraka za nabavku onih respiratora i da je to samo jedna od afera”, kaže Enes Osmančević.

Izdvajanja za komunalno i medijsko preduzeće

Zbog finansijskih posljedica pandemije tokom 2020. godine gradska vlast u Bihaću je izdvojila novac za pomoć privatnim i javnim preduzećima, među kojima je i Radio-televizija (RTV) Bihać.

“Dali smo komunalnom preduzeću Komrad 70.000 maraka, Vodovodu 100.000, oni [RTV] su dobili tada 30.000 maraka”, kaže Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.

Predstavnica zaposlenih RTV Bihać, Anita Ibradžić, kaže da je nešto manje od trećine tih sredstava iskorišteno je za pokrivanje ranijih dugova. U prošlogodišnjem gradskom budžetu je za RTV Bihać bilo namijenjeno blizu 315.000 maraka, a jedna mjesečna tranša nije isplaćena. Funkcioniranje ovog medija samo je usložnila pandemija.

Bihaćki novinari početkom februara ove godine ukazali su na kašnjenje u isplatama redovnih budžetskih sredstava, kao i na finsijske probleme nastale prije pojave virusa korona.

Nakon sastanka sa predstavnicima dijela političkih stranaka u Gradskom vijeću Bihaća lokalnom mediju je isplaćena tranša iz budžeta.

“Ako izuzmemo da smo na osnovu naših postupaka dobili jednu tranšu odnosno jednu platu, prije toga je bilo šest plata koje su stigle na naplatu, sedam zarađenih i osmu platu zarađujemo, tri topla obroka i četvrti zarađujemo. Četiri plate nisu isplaćene prije 2016. godine, te tri plate nakon toga. Ono što je još uvijek problem koji nije riješen sa ovom jednom tranšom jeste da 17 radnika RTV Bihać od novembra nema osiguranje i ne mogu da se liječe, a dobili smo platu za juli. U oktobru smo dobili platu za maj, u decembru za juni, a sad nam je isplaćena julska plata. Dovedeni smo u situaciju nedostojne čovjeka”, kaže Ibradžić.

RTV Bihać mjesečno iz gradskog budžeta dobija približno 25.000 maraka. Ta sredstva nisu dovoljna za plate zaposlenih, plaćanje struje, telefona i drugih obaveza, obaveze prema Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) i drugih troškova.

“Za isplatu plata mi moramo namiriti nekih osam hiljada maraka, s tim da mi sredstva za tople obroke i sve troškove firme sami zarađujemo. Negdje odmah na početku pandemije virusa korona naši klijenti su otkazali 80 posto godišnjih ugovora”, pojašnjava Ibradžić.

Gradonačelnik Bihaća kaže kako je javni medij kao i svako drugo javno preduzeće i kako se pojavljuju na tržištu “kao i javno preduzeće u oblasti vode, Komrad i svako drugo”.

“Imaju grant iz budžeta koji se prema finansijskim zakonima ne smije koristiti za plate. Oni su uspijevali da na to malo namire i isplate plate. Obično imaju problem na kraju godine. Uvijek na zadnjoj plati fali. Neisplaćene plate su i iz ranijeg perioda i mi nemamo nikakvu obavezu da to saniramo. Sporno je upravljanje tim preduzećem koje sad ima 17 zaposlenih. Ne smatram nikakvom obavezom da mi održavamo to preduzeće po svaku cijenu. Oni su na tržištu i treba da rade. Kao zajednica mi koristimo njihove usluge koliko nam je potrebno i za to toliko platimo. Njima je sada teže zaraditi novac, a nisu ga nikad ni mogli zaraditi za toliko ljudi. Teško je to finansirati”, navodi Fazlić.

U ovoj godini, prema riječima predstavnice RTV Bihać, očekuje se smanjenje budžetskog granta, kako kaže Anita Ibradžić, za deset posto.

“To nije tačno. Nacrt budžeta još nije usvojen. Kasni se zbog lokalnih izbora. Činjenica je da su za deset posto manji prihodi. Raspoloženje u Gradskom vijeću da oni dobiju koliko im je potrebno sredstava. Mi smo od javnog ovdje napravili političko preduzeće”, odgovara Šuhret Fazlić.

Smanjenje budžeta za lokalne medije

Nedaleko od Bihaća planirano je daleko drastičnije smanjenje budžetske stavke u 2021. godini za jedan lokalni medij. Prema nacrtu budžeta za RTV Velika Kladuša u ovoj godini je predviđeno 50.000 maraka. To je gotovo duplo manje nego u prethodnoj godini.

“Ona ni u kojem slučaju nisu dovoljna. Pokušat ćemo određenim amandmanima tražiti veći iznos sredstava, jer su nedostatna da bismo mogli normalno funkcionirati”, kaže Adis Purić, direktor te medijske kuće i dodaje kako vlast u Velikoj Kladuši nije na vrijeme izmirila ni prošlogodišnje obaveze.

“Grantovska sredstva za Radio su bila planirana u iznosu od 90.000 maraka. Sa 31. decembrom prošle godine nama je isplaćeno 70.000. Kao razlog iz Općine su naveli slabije punjenje budžeta. Zbog pandemije naši prihodi su smanjeni za oko 22 posto u odnosu na godinu ranije. Moram da kažem da smo bili izuzeti od onih privrednih subjekata kojima je država pomogla na način da je subvencionirala doprinose i plate za određene mjesece. Nažalost, moram da kažem da je država zakazala kad su u pitanju mediji”, kaže Purić.

Nadležni u Velikoj Kladuši su odbili da govore o finansiranju javnog lokalnog medija.

Opština Jajce takođe se ubraja u lokalne zajednice u BiH koje namjeravaju da u 2021. godini izdvoje manje novca za medije u svom vlasništvu. Prema nacrtu budžeta planirano je smanjenje za deset posto.

“U 2020. godini nije bilo smanjenja. Tranša od 100.000 maraka, predviđena budžetom, u cijelosti je isplaćena. Pandemija nije utjecala na dinamiku isplate. Sredstva iz budžeta čine 60 posto naših prihoda. Ostatak zarađujemo sami. Naši prihodi bili su smanjeni zbog pandemije, ali bilo je dovoljno novca za normalno funkcioniranje. Dobila sam potvrdu od šefa Službe za finansije da je za Radio predviđeno, mislim, deset do dvadeset posto manje novca, jer je kompletan budžet smanjen. To je još uvijek nacrt budžeta, koji se može promijeniti prilikom usvajanja, pa vidjećemo”, veli Dijana Lacić, direktorica RTV Jajce.

Lacić dodaje da je pad prihoda u javnom sektoru u Jajcu poznati predstavnicima lokalne samouprave, koji su, samo deklarativno, najavili pomoć.

“Načelnik Općine Jajce često je u našim emisijama spominjao da i javna poduzeća i ustanove imaju određene gubitke, te da će im se na naki način morati pomoći da te gubitke nadoknade. Zasad od te pomoći nije bilo ništa”, navodi Lacić.

Privatni mediji više osjetili posljedice pandemije

Nakon izbijanja pandemije virusa korona javni i privatni mediji nisu bili u istoj situaciji. Na ogromnu razliku uticale su isplate grantova iz budžeta kaže, Zlatko Berbić, vlasnik Radio Kameleona u Tuzli.

“Nama je kao komercijalnom mediju u aprilu prihod pao 100 odsto. Kantonalni program je napravljen tako da za pomoć nisu mogli aplicirati svi oni kojima nije eksplicitno bio zabranjen rad. To znači da sve one firme kojima nije bio zabranjen rad, ali im je bio onemogućen prihod od komercijalnih usluga, marketinga i slično, nisu mogli aplicirati. Federalni dio korona zakona je riješen. Za tri mjeseca plaćeni su doprinosi od po približno 250 maraka. Ti prihodi pripadaju državi. Mi smo morali da preusmjeravamo sredstva da bismo mogli isplatiti plate”, veli Berbić.

U javnim medijima, međutim, finansijske prilike su daleko od stabilnih.

Avgustovska plata u februaru

U gradskom budžetu u Doboju u 2021. godini povećena su “sredstva za učešće u finansiranju” RTV Doboj.

Ta budžetska stavka iznosi 372.000 maraka, dok je u 2020. za lokalni medij bilo predviđeno 300.000 maraka.

Zaposlenima je, međutim, početkom februara isplaćena tek avgustovska plata, dok je uplata doprinosa još neredovnija. O tome nisu željeli da govore ni predstavnici ove medijske kuće, kao ni gradski funkcioneri.

U poređenju sa 2020. godinom u budžetu gradonačelnika Doboja za 100.000 maraka smanjena su sredstva za “usluge informisanja i medija”. Ta stavka, koja sada iznosi 200.000 maraka, služi za plaćanje ugovora sa privatnim medijima o praćenju aktivnosti lokalne vlasti, odnosno promociji gradskih zvaničnika.

Da li je na to uticala pandemija ili eliminacija jedne medijske kuće u gradonačelnikovom kabinetu takođe je ostalo neodgovoreno.

„Smanjenje priliva sredstava u budžet Grada i potreba za preusmjeravanjem prvobitno planiranih sredstava u saniranje posljedica pruzrokovanih pandemijom Coronavirusa“, navedeno je kao razlog što je gradska vlast u prošloj godini odustala od trošenja budžetskih sredstava „za pružanje usluga medijskog praćenja gradonačelnika, predstavnika Gradske uprave Doboj i promociju lokalne zajednice.“

To objašnjenje u međuvremenu postalo je još neuvjerljivije, jer je četiri mjeseca kasnije gradska vlast sklopila ugovor o praćenju gradonačelnika, gradske vlasti i promociji lokalne zajednice sa banjalučkom Alternativnom televizijom (ATV).

Taj ugovor, vrijedan oko 120.000 maraka, zaključen je 9. oktobra i važio je do kraja decembra prošle godine. To znači da je medijska promocija u ovom slučaju plaćena po približno 40.000 maraka mjesečno.

Lokalna vlast u Doboju prošle godine sklopila je ugovore sa ATV-om i TV K3 iz Prnjavora, dok je odustala od takve saradnje sa bijeljinskom RTV BN.

To, međutim, ne znači, da je iz gradskog budžeta izdvojeno i manje novca za medije, jer je za “sanaciju i opremanje prostorija Informativno-tehničkog centra Radio televizije Republike Srpske u Doboju”, prema dokumentaciji objavljenoj na Portalu javnih nabavki, plaćeno nešto više od 111.000 maraka.

Prema spomenutom ugovoru, potpisanom sredinom oktobra, za radove je bilo predviđeno 45 dana. ITC RTRS-a u Doboju do sada nije otvoren niti o njemu ima bilo kakvih informacija na stranici RTRS-a, gdje su navedeni podaci o drugim IT centrima.

Krajem januara ove godine, dok u lokalnom mediju u vlasništvu Grada još nije bila isplaćena avgustovska plata, dobojska vlast je objavila javni poziv za izradu i emitovanje “Hronike Doboja” u okviru televizijskog programa u 2021. godini.

Za te namjene predviđeno je 85.000 maraka, a na taj iznos plaća se i porez od oko 15.000 maraka. To je gotovo trećina sredstava od sume koju gradska vlast izdvaja za medij u svom vlasništvu – RTV Doboj.

“Lokalni javni servisi bi mogli biti jako dobar korektiv lokalnim vlastima, jer bi oni mogli ukazati na sve nedostatke u zajednicama koje bi vlast mogla da popravi. Međutim, problem je što i njih lokalna vlast doživljava kao dio svoje propagandne mašinerije kao i privatne medije koje finansira. Samo što privatni mediji imaju puno više novca i samim tim veću vidljivost, pa su iz tog razloga zanimljiviji političkim strukturama nego lokalni javni servisi”, kaže Vanja Šunjić, novinarka iz Doboja.

Budžete za medije pandemija nije smanjila u Derventi , Prnjavoru i Tuzli

U susjednoj Derventi u prošloj godini je izdvojeno skoro tri puta manje javnog novca za medijsko praćenje lokalnih političara nego u Doboju. Lokalna vlast platila je za to oko 71.000 maraka. Budžet za medije u 2020. nije se razlikovao od izdvajanja za medije u prethodnim godinama.

“Zastoja u isplati nije bilo. U budžetu je za te namjene bilo predviđeno 90.000 maraka i nije utrošeno 18.520. Pandemija Kovid – 19 nije uticala na smanjenje planiranog iznosa za medije. Budžetska sredstva su koristili TV K3, ATV, RTV BN, SRNA, Posavske novosti, Euroblic”, navode u Derventi.

Derventa ne namjerava mijenjati ustaljenu praksu ni u ovoj godini. Po uobičajenom rasporedu već sredinom decembra je potpisan ugovor sa TV K3 o praćenju lokalne vlasti u 2021. godini.

U raspisanom javnom pozivu kao i u potpisanom ugovoru navodi se da se informacije o radu načelnika Opštine “u glavnoj informativnoj emisiji moraju objaviti prije informacija iz svijeta.”

Opština Prnjavor izdvaja više novca za privatne medije nego za lokalni javni radio. Za medijsko praćenje dvije privatne televizije dobile su oko 67.000 maraka, dok je grant za lokalni medij iznosio blizu 60.000 maraka.

Pandemija nije uticala na redovnost isplata, kao ni na smanjenje sredstava za medije.

“Svake godine se sklapaju ugovori sa dvije medijske kuće – TV K3 i ATV. Rebalansom budžeta opštine Prnjavor za 2020. godinu za troškove medijskog praćenja planirano je 70.000,00 KM, što znači da je od planiranih sredstava ostalo neutrošeno 2.982,37 KM. Za grant JP Radio Prnjavor rebalansom budžeta planirano je 75.000,00 KM, što znači da je od planiranih sredstava ostalo neutrošeno 15.500,00 KM”, navode u Opštini.

U februaru je sa TV K3 potpisan ugovor o medijskom praćenju u 2021. godini vrijedan 51.280 maraka.

U gradskoj kasi u Tuzli u 2021. godini za RTV7 planirano je 555.000 maraka. Toliko novca je za rad “medijskog servisa grada Tuzle” izdvojeno i prošle godine.

“Mjesečne tranše isplaćuju se tek nakon što se opravda utrošak tranše za prethodni mjesec”, napominju iz Gradske uprave.

U prošloj godini za druge medije u Tuzli iz gradskog budžeta je potrošeno 60.000 maraka. Oni su odabrani putem javnog poziva.

U prošloj godini grantove su koristili RTV Slon (19.000 KM), portali Tuzlanski.ba (13.000), Tuzlarije (10.000), Tuzlanski info portal (10.000), aktuelno.ba (5.000) Tuzlainfo.ba (2.500) , te novine Glas TK (500 KM).

Gračanica i Vlasenica – lokalne radio stanice u kulturnim centrima

Kašnjenja u isplatama redovnih tranši iz lokalnog budžeta za Radio Gračanica u prošloj godini nije bilo. U lokalnom radiju traže nove izvore finansiranja, te bilježe smanjenje prihoda od oglašavanja. Zarada od marketinga u poređenju sa 2019. smanjena je u prošloj godini za 12.000 maraka. U gradskom budžetu za desetak hiljada maraka su povećana sredstva za Bosanski kulturni centar (BKC) Gračanica. U ovoj godini iznose 320.000 maraka. Lokalni radio je dio BKC-a u sklopu kojeg rade biblioteka i kino.

“Tranša koja se nama prosljeđuje isplaćuje pokriva troškove plate, a topli obrok, materijalne troškove, održavanje zgrade ostvarujemo od vlastitih prihoda. Projekti pomoći za prevazilaženje finansijskih posljedica pandemije nisu se odnosili na javne medije. Mi smo pokušali da nađemo nove načine prihodovanja na internetu. Ostvarili smo tako dio prihoda”, navodi Nedžad Peljto, direktor, BKC-a Gračanica.

Novi radio u BiH

Nedugo poslije izbijanja pandemije virusa korona u Vlasenici je 21. aprila s emitovanjem programa počeo lokalni radio.

“Dozvolu za Radio Vlasenicu dobili smo u februaru 2020. godine od Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH. Iz opštinskog budžeta je za nabavku opreme izdvojeno oko 60.000 maraka. Što se tiče plata i drugih troškova za funkcionisanje radio stanice sve je bilo normalno. Radio Vlasenica je dio Kulturnog centra. Budžet za 2020. godinu je bio 35.000, a ove godine je planirano 50.000 maraka”, kaže Tatjana Golijanin, glavna urednica Radio Vlasenice.

Pandemija virusa korona nije uticala na smanjenje budžeta za medije ni u Trebinju.

“Naš budžet za 2020. je bio 700.000 maraka. Sve obaveze lokalna vlast je uredno izmirila. Za 2021. godinu planirano je oko 725.000 maraka. To je povećanje zbog neplaniranih troškova u prošloj godini, a imamo, inače, malo problema u prostorijama gdje radimo. Za to je budžet povećan. Ako bude mogućnosti, da se poboljšaju uslovi rada. Prihodi od oglašavanja su iznosili 105.000 maraka i manji su za 5.000 nego godinu ranije”, kaže Manojlo Ćuk, direktor Centra za informisanje u čijem sastavu su Radio Trebinje, lokalni portal i Glas Trebinja, mjesečni list koji se štampa u 2.000 primjeraka.

Direktoru javnih medija u Trebinju nije poznato koliko se iz gradskog budžeta izdvaja za privatne medije. Predstavnici Grada nisu odgovorili na to pitanje. Prema dokumentima na Portalu javnih nabavki gradska vlast u Trebinju troši oko 40.000 za promociju na Herceg–televiziji, dok na te usluge u programu ATV-a izdvaja nešto više od 10.000 maraka.

Mediji bez programa za saniranje posljedica pandemije u ZDK

U Zeničko–dobojskom kantonu (ZDK) primjenjuju drugi model finansiranja medija.

“Vlada je do 2014. godine iz budžeta godišnje izdvajala sredstva u iznosu oko 200.000,00 KM za pomoć medijima (televizije, radio stanice, novine, novinske agencije i portali), koja su, prema utvrđenim kriterijima, dijeljena svim registrovanim medijima, ali je budžetska stavka ukinuta 2015. godine zbog opće percepcije javnosti da se na taj način ‘kupuje’ povjerenje medijskih kuća. Od tada do danas nisu izdvajana budžetska sredstva za direktnu podršku medijima”, navode iz Vlade ZDK.

Novac za medije u ZDK se izdvaja u okviru projektnih aktivnosti, dodaje se u odgovorima iz kantonalne vlade sa sjedištem u Zenici.

“Svi mediji u Zeničko-dobojskom kantonu imaju mogućnost učešća na javnim pozivima za finansiranje, odnosno sufinansiranje projekata od strane resornih ministarstava, što uključuje i medijske projekte (npr. u oblasti ekologije, obrazovanja, poljoprivrede, privrede…). Sredstva za projekte u ministarstvima, koja su u svojim budžetima imala predviđene stavke za ovu namjenu u 2020. godini, nisu značajno umanjivana.”

Medijima istovremeno nije ostavljeno nikakvog prostora da se prijave na kantonalni program za oporavak privrede od posljedica pandemije u 2020. godini.

“Mediji nisu imali mogućnost da se prijave na javne pozive, s obzirom da medijskim kućama za vrijeme lockdowna nije bio zabranjen rad, što je bio glavni kriterij za odobravanje sredstava pomoći privrednim subjektima.”

U Zeničko-dobojskom kantonu ne postoji “regionalna” RTV kuća kao što je to slučaj u nekoliko drugih kantona, među kojima je i Bosansko-podrinjski kanton (BPK) Goražde.

“Za RTV BPK Goražde iz budžeta je izdvojeno 500.000 KM. Nije bilo kašnjenja u isplati niti smanjenja planiranih sredstava”, naveli su iz Vlade u Goraždu.

Vlada Zapadnohercegovačkog kantona u prošloj godini je za medije izdvojila oko 85.000 maraka. U Širokom Brijegu nisu precizno odgovorili na pitanja o mogućim kašnjenjima u isplatama sredstava. Potvrdilii su da “nije bilo smanjivanja planiranih sredstava”, te da se isplate vrše “sukladno proračunskim mogućnostima.”

Novac iz kantonalnog budžeta u prošloj godini dobili su “RTV Herceg Bosne, Hrvatski medijski servis, Radio Posušje, Hrvatski radio Ljubuški.”

U budžetu Zapadno-hercegovačkog kantona ne postoji posebna stavka za medije. Novac se za te namjene izdvaja prema “aktima Vlade.”

Finansijske odnose vlasti i medija u BiH pandemija COVID-19 nije promijenila. Samo je potvrdila da je potrebno odgovornije urediti finansiranje medija javnim novcem, jer sada se više troši za promociju vlasti nego za zastupanje interesa građana.

“Nismo mogli ni tu očekivati nekakav realan i principijelan pristup već je jedostavno nastavljena stara praksa proslijeđivanja novca iz budžeta medijima. To je, nažalost, neka stvar koja spada, rekao bih, u opću agendu politike, koju naša pasivna, nezainteresirana i letargična javnost apsolutno ne propituje niti problematizira”, kaže profesor Enes Osmančević.

media.ba

Posted by on 2021-02-27. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login