Freelanceri odlaze iz BiH zbog poziva da uplate poreze

Mnogi samostalni radnici iz BiH su već dobili ponude od poslodavaca iz inostranstva za koje su radili freelance da se presele.

Freelancer

Freelancer

Odlazak iz Bosne i Hercegovine sljedeći je korak na koji će se odlučiti mnogi građani BiH koji su dobijali zaradu iz inostranstva, a sada im je stigao poziv iz federalne Porezne uprave da uplate porez za prethodnih nekoliko godina.

Tako su za Al Jazeeru rekli freelanceri s kojima smo stupili u kontakt, ističući odmah da se porez mora platiti ali način na koji to država radi je nešto što ih sada tjera na definitivnu odluku da odu iz zemlje.

Mnogi od njih su već dobili ponude od poslodavaca iz inostranstva za koje su radili freelance da se presele i budu njihovi stalni zaposlenici, jer se uglavnom radi o stručnoj i deficitarnoj radnoj snazi, pogotovo u IT sektoru, koja je tražena u svijetu.

Najgore je, ističu, što su se već prije nekoliko godina sami raspitivali na koji način će uplatiti porez, a u poreznim upravama su im rekli da se to još ne zna i da za sada ništa ne plaćaju budući da status samostalnog radnika kao fizičkog lica nije zakonski definisan.

Poslovanje u ‘sivoj zoni’
Međutim, sada se od 843 osobe traži koje su ostvarile ukupne prihode iz inostranstva od 18,5 miliona eura, u periodu od 2015. do 2017. godine, da “retroaktivno” uplate porez na dohodak.

S nekoliko njih smo stupili u kontakt, ali su iz straha od posljedica htjeli ostati anonimni. Jedan od freelancera iz Bihaća ispričao nam je da je čak 2014. otišao u Poreznu upravu i pitao na koji način će regulirati svoj status i platiti porez.

“Dobio sa odgovor da samo kao pravno lice mogu poslovati sa inostranim tržištem, da znaju da ima obrta koji posluju ali da je to sve u ‘sivoj zoni’ te da mi je najbolje da sačekam dok se ne reguliše status nas freelancera u BiH. Ista ta porezna uprava meni sada prijeti krivičnom prijavom ako do kraja roka koji je zadan javnim pozivom ne izmirim dugove koje po njihovom mišljenju imam”, napisao nam je u mailu.

Kako je pojasnio na početku, stalno zaposlenje nije mogao naći u BiH, te je bio primoran da potraži posao putem online servisa preko kojih se ubrzo i direktno zaposlio kod poslodavca u Njemačkoj.

Taj poslodavac mu je, dodaje, nekoliko puta nudio direktno zaposlenje, odnosno ugovor s kojim bi mogao dobiti radnu vizu. Međutim, te ponude je odbio jer je htio da ostane u BiH. Sada ih je zbog poteza bh. vlasti prihvatio i sprema se za odlazak iz zemlje.

Problem je što se freelance radnicima ne priznaje pravo na odbitak troškova od 20 posto, iako su iz Porezne uprave FBiH saopćili da to nije tačno. Ipak, Adnan, freelancer iz Sarajeva, poslao nam je odgovor koji je dobio na upit o rashodima.

Također, sporno je i što se traži da se plati i četiri posto u zdravstveni fond, iako ovi radnici nemaju uslugu zdravstvenog osiguranja, kao ni penzionog, kojeg moraju sami uplaćivati, ako žele.

Novac za školovanje sada mora dati državi
Ena iz Sarajeva prije pola godine je diplomirala na Pravnom fakultetu, gdje je plaćala školarinu zahvaljujući freelance poslu. Takvom zaradom planirala je i upisati i master studije, međutim, nakon poziva iz Porezne uprave taj novac će morati dati državi.

“Za razliku od svojih IT kolega i ljudi koji se bave prevođenjem, moj freelance posao je vrlo jednostavan. Ja sam SMS operater koji zarađuje 0,06 eurocenti po poruci i prosječna plata mi je ispod 300 konvertibilnih maraka (150 eura). Novac sam pažljivo skupljala posljednje tri godine i zaradila dovoljno da nakon diplomiranja upišem i master studij. Međutim, nakon što sam sračunala koliko bih trebala platiti poreznoj upravi – nisam sigurna hoću li svoje planove moći ostvariti. Na novac roditelja ne mogu računati jer nas je ukupno šestero u kućanstvu, a teret studiranja s punim pravom, pada na mene. Ukoliko do isteka javnog poziva ne platim ono što mi je porezna uprava obračunala, oni jednostavno prijete kamatama. Kamatama koje nemam čime platiti”, napisala nam je u mailu.

Adnan, progamer iz Sarajeva koji je samostalno radio za poslodavce u inostranstvu, poziv da uplati porez još nije dobio, ali prema vlastitoj računici morat će dati 5.000 eura, novac koji nema. Da sve bude još apsurdnije, i on je još prije tri godine išao u Poreznu upravu da se raspita o plaćanju.

“U Poreznoj upravi su nam jednostavno rekli da nemaju načina da naplate porez od freelancea, jer im je to bio nepoznat pojam i čak su nam uposlenici PU u nekoliko navrata savjetovali da ne plaćamo ništa ako to nije traženo od nas. Nakon toga svega daju nam rok od mjesec dana da retroaktivno sve to platimo, odjednom, kako da stvorimo novac koji smo odavno potrošili unutar BiH, samo zato što nisu bili dovoljno organizovani ni svjesni da mi uopšte postojimo”.

Dodaje je ovih dana opet otišao u Poreznu upravu da se raspita za uplatu.

“I opet sam dobio odgovor da još uvijek nisu dovoljno organizovani, da im je sve ovo novo i da ne znaju dovoljno detalja”.

Kolateralna šteta
Admir Čavalić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli smatra da svako treba platiti porez, ali da bi bilo idealno da zakonska rješenja u BiH budu u duhu sa vremenom i globalnim procesima kako bi se freelanceri uključili u legalne procese. Dodaje da se radi uglavnom o stručnoj radnoj snazi u IT sektoru koja je deficitarna u BiH, a jako tražena i dobro plaćena u inostranstvu.

“Trebamo im obezbjediti nekakav minimalan fiskalni teret koji će opet nuditi protivuslugu. Suštinski problem je da oni moraju platiti porez, a šta oni konkretno dobijaju od države, šta im se nudi za taj novac, da li će ikada vidjeti razultate te uplate”.

Kako ističe Čavalić, sporan je i momenat kada se sve ovo dešava, jer ne postoji interes vladajućih partija da se upuštaju u to dva mjeseca pred izbore. Inače se, dodaje, takve odluke donose početkom godine, kao što je bio slučaj sa zakonom o akcizama.

“Jedan od odgovora jeste da vrlo vjerovatno postoje pritisci, možda iz viših međunarodnih instanci, zato što je moguće da u toj kategoriji od nekih 800 ljudi za koje se kaže da duguju iznos od 37 miliona konvertibilnih maraka (18,5 miliona eura), ima možda jedna, dvije, tri osobe koje su dobile enormne iznose, vrlo vjerovatno par miliona, i možda desetine miliona, a s druge strane možda postoji mogućnost da je jedna od tih osoba možda povezana sa terorizmom i drugim ilegalnim aktivnostima. Svi drugi su kolateralna šteta”.

Direktor Porezne uprave Federacije BiH Šerif Isović rekao je ranije za Al Jazeeru da se to dešava iz razloga što ranije nisu mogli doći do podataka u uplatama.

“Nismo prije mogli doći do tih podataka, banke koje su nama dostavile podatke, one su dostavile za taj period, tako da i banke u svojim bazama nisu imale podatke o tim računima”, pojasnio je.

Odlazak iz BiH
Postavlja se i pitanje zaštite ličnih podataka, odnosno kako su banke mogle dati podatke svojih klijenata. Čavalić kaže da državni organi mogu koristiti lične podatke samo ako je riječ o zaštiti državne sigurnosti, u slučajevima nekih ilegalnih aktivnosti.

“Nažalost sada u strahu od ‘novih nameta’ porezne uprave i u strahu da se neće regulisati moj status, ja sam prihvatio ponudu svog poslodavca i već sam poslao zahtjev za termin u ambasadi Njemačke da dobijem radnu vizu te da zauvijek napustim Bosnu i Hercegovinu. Sa mnom će napustiti BiH i moja supruga i moje dijete od nepunih godinu dana”, kaže na kraju freelancer iz Bihaća.

Također, dodaje, svi drugi freelanceri koje poznaje sada su u postupku odlaska iz Bosne i Hercegovine, tako da je sve manje građana koji će ostati i plaćati ovakve poreze koje nameće država, uglavnom da bi isplatila ogroman broj zaposlenih u javnim i državnim ustanovama ili kredite koje podiže za njihove plate.

Izvor: Al Jazeera

Posted by on 2018-08-06. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login