Građani radije osiguravaju auto nego život i imovinu

poplave BiH

Zavisno o kojoj osiguravajućoj kući i o kom paketu je riječ, godišnja premija osiguranja od poplave, bujice i visoke vode za stan od 50 m2 kreće se od 75 do 115 KM.

Dok je u razvijenim evropskim državama životno osiguranje i osiguranje imovine vrlo značajno i čini oko 70 posto ukupnog portfelja osiguranja, u našoj zemlji je ovaj vid osiguranja još uvijek slabo razvijen.

I poplave, koje često zahvataju našu zemlju, a posebno one katastrofalne iz maja 2014. godine, nisu pobudile veće interesovanje za osiguranje imovine, kuća i stanova. Tek oko dva posto domaćinstava osigurano je od šteta uzrokovanih elementarnim nepogodama, dok poljoprivrednika koji su osigurali svoje oranice gotovo i nema.

U osiguravajućim kućama kažu da je razlog malog broja osiguranja prije svega nizak standard stanovništva, ali i slaba zainteresovanost građana za sva osiguranja koja nisu obavezno, odnosno zakonom propisana.

Osiguranje od poplava je tzv. dopunski rizik, koji se posebno ugovara uz polisu osiguranja imovine od požara i prirodnih sila. To u praktičnom smislu znači da kod ugovaranja polisa osiguranja, osiguranici, nažalost, često uzimaju osiguranje koje je nešto jeftinije, ali pokriva samo osnovne rizike, misleći da je mala vjerovatnoća da će poplava uništiti njihovu imovinu.

Zavisno o kojoj osiguravajućoj kući i o kom paketu je riječ, godišnja premija osiguranja od poplave, bujice i visoke vode za stan od 50 m2 kreće se od 75 do 115 KM.

Interes za osiguranje imovine bio i ostao mali

U Sarajevo osiguranju kažu da su u vrijeme majskih poplava 2014. godine imali oko 9.000 osiguranika koji imovinu osiguravaju od osnovnih rizika kao što su požar, udar groma, oluja, a svega njih oko 3,5 posto koji su sa područja pogođenim poplavama, ugovorilo je i dopunski rizik za svoju imovinu – rizik od poplave.

“Zbog malog broja ljudi koji su se zaštitili polisom osiguranja od poplava, osiguravajuća društva su učestvovala u plaćanju šteta sa relativno malim iznosom u poređenju sa razmjerama šteta od prirodne nepogode. To nam govori kako je interes za osiguranje imovine bio i ostao mali”, kaže Ermin Čengić, mr sc. psih. menadžer korporativnih komunikacija i marketinga u Sarajevo osiguranju.

Slična situacija je i u ASA osiguranju, gdje takođe kažu da građani rijetko, uz osiguranje stambenih nekretnina, ugovaraju i rizik poplave, a i iako se ugovori, riječ je o minimalnim iznosima. Ovdje smatraju da i država kroz svoje institucije treba, skupa sa udruženjem osiguravača kao i sa osiguravajućim društvima pojedinačno, raditi na razvoju svijesti osiguranika, građana BiH i da se takva aktivnost prepozna kao prijeka potreba.

U Triglav osiguranju ističu da je još lošija situacija sa osiguranjem oranica i usjeva od poplava.

“Iz našeg dosadašnjeg iskustva, građani se, prvenstveno zbog ekonomskih razloga, odnosno, visine premije osiguranja, koja dodatno opterećuje ionako nizak budžet, rijetko odlučuju osigurati oranice i usjeve. Ova konstatacija se odnosi na pojedinačne poljoprivrednike i na poljoprivredne zadruge, kako u pogledu osiguranja usjeva i plodova, tako i životinja”, pojašnjavaju u Triglav osiguranju.

Napominju da se uglavnom svi objekti mogu osigurati od opasnosti od poplava, s tim da kod utvrđivanja premije osiguranja, ista zavisi da li je i u kom periodu područje na kojem se nalaze objekti bilo plavljeno. Od toga direktno zavisi visina premije osiguranja. Objekti koji su na izuzetno rizičnim područjima, odnosno područjima koja često budu plavljena, mogu biti osigurani uz prethodno poduzimanje preventivnih mjera zaštite od poplave, kako bi se ovaj rizik smanjio na što manju mjeru.

Veća zainteresovanost za životno osiguranje

Bh. građani još uvijek plaćaju uglavnom osiguranje od automobilske odgovornosti, koje je jedino obavezno, zakonom propisano osiguranje. Čak 70 odsto izdatih polisa odnosi se na osiguranje od ove vrste odgovornosti.

U Agenciji za osiguranje BiH kažu da ipak ima izvjesnih pomaka kada je riječ o osiguranju života. Tako se u prošloj godini, od ukupne premije osiguravajućih kuća, 20 posto odnosilo na životno osiguranje.

“Premija životnog osiguranja u zapadnim zemljama je najveća, dok to nije slučaj sa BiH, gdje je najveća premija za autoosiguranje. Ipak, ima izvjesnih pomaka, pa je 20 posto premija koliko se trenutno odnosi na životno osiguranje u BiH do sada najveći procenat i ima još uvijek trend rasta. U evropskim zemljama, poređenja radi, od ukupne premije, 45 posto se odnosi na osiguranje života”, kažu u državnoj Agenciji za osiguranje.

U Merkur osiguranju, koje se bavi isključivo osiguranjem zdravlja i života, kažu da iako je BiH daleko iza evropskog prosjeka po broju polisa za životno osiguranje, svake godine je sve veći broj građana zainteresovan za ovu vrstu osiguranja.

U Drina osiguranju smatraju da veliki problem leži i u neinformisanosti, te da građani imaju neopravdan strah od ovakvog vida osiguranja, budući da je investiranje u životno osiguranje apsolutno sigurno, jer građani znaju koliku će protivrijednost dobiti. “Životna osiguranja su najprofitabilnija i najmanje rizična, dok je s druge strane autoodgovornost vrlo rizična vrsta osiguranja, “, kažu u Drina osiguranju i dodaju da zbog niskog životnog standarda u RS, vjerojatno samo 15 posto građana može da plaća polisu za životno osiguranje.