Hapšenja zbog zločina nad Srbima kod Konjica

Konjic, rat, logor, hapšenja

 

Trinaest bivših pripadnika Armije BiH, Teritorijalne obrane i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Konjicu uhapšeni su zbog zločina nad desetinama žrtava srpske nacionalnosti u Bradini, Konjicu i drugim mjestima.

Kako je sapšteno iz Tužilaštva BiH, hapšenja je u Konjicu i drugim mjestima provela državna Agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

Radi se o osumnjičenima za zločine počinjene u proljeće i ljeto 1992. godine na području Konjica i okoline, koji su rezultirali uklanjanjem i prisilnim preseljenjem gotovo cjelokupne populacije stanovništva srpske nacionalnosti sa tog područja. Među navedenim zločinima, obuhvaćena su ubojstva, mučenja, silovanja, zlostavljanja i progoni žrtava.

Slobode su lišeni: Nikšić Šefik, rođen 1945. godine u Konjicu; Alikadić Adnan, rođen 1962. godine u Konjicu; Pirkić Mitko, rođen 1962. godine u Konjicu; Ćosić Safaudin, rođen 1974. godine u Konjicu; Cakić Muhamed, rođen 1968. godine u Konjicu; Hebibović Ismet zv.”Broćeta”, rođen 1956. godine u Konjicu; Balić Redžo, rođen 20.04.1952. godine u Konjicu; Lukomirak Hamed, rođen 1971. godine u Konjicu; Padalović Almir, rođen 1968. godine u Mostaru; Jusufbegović Sead, rođen 1941. godine u Konjicu; Ćibo Senadin, rođen 1967. godine u Konjicu; Ramić Agan, rođen 1962. godine u Konjicu; Ramić Esad, rođen 1966. godine u Konjicu.

Nakon ispitivanja osumnjičenih od Suda BiH će biti zatraženo određivanje mjera pritvora.

“Hapšenje 13 odgovornih ljudi, koje je Tužilaštvo optužilo za ratni zločin na području opštine Konjic, počinjenog nad srpskim civilima, daje nadu stradalnicima da je pravda, iako spora dostižna”, kaže za RSE potpredsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Marko Draganić, koji je bio zatočenik logora Čelebići kod Konjica.

Nažalost, dodaje Draganić, “trebalo je da protekne 25 godina od tih nesretnih događanja koja su zadesila ove naše balkanske prostore pa da pravosuđe Bosne i Hercegovine učini ovaj korak koji je danas učinjen po nalogu Tužilaštva, dakle, i prema kome su pripadnici SIPA-e uhapsili tih 13 ljudi”.

“Mi logoraši koji smo pretrpjeli to vrijeme koje ne bi poželjeli da se ikada ikome ponovi, očekujemo da oni zaista budu primjereno kažnjeni i zahtijevamo od Tužilaštva da veoma ozbiljno pristupi dokazivanju optužnica. Vjerujemo da ima dovoljno svjedoka i da će sud postupiti u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima”, naveo je Draganić.

Logor Čelebići

Konjic

Konjic

Prema presudama u Haškom tribunalu, u Hangaru šest nekadašnje kasarne Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Čelebićima nalazilo se do 240 zatočenih Srba iz Konjica i okolnih sela koji su mučeni, zlostavljani i ubijani.

Uslovi u hangaru su bili izuzetno teški. Zatočenici su sjedili na podu, nisu imali vode, sa njima se surovo postupalo i izloženi su poniženjima, što su potvrdili i zaštićeni svjedoci tokom suđenja u Hagu.

“Naslonjen sam uz zid. Neko mi je s leđa stavio gas masku na glavu. Maska je bila zategnuta, nisam mogao da dišem. Naređeno mi je da legnem na asfalt. Skinuli su mi gaće do koljena. Osjetio sam da sam pout nekim prahom. Uzeli su me za ruke i noge i stavili pod šaht. Poliven sam vodom i tada sam osjetio strašnu bol i opekotine”, svjedočio je jedan od bivših zatočenika iz Čelebića.

Zbog ratnih zločina nad Srbima u logoru Čelebići u Haškom tribunalu osuđeni su Hazim Delić na 18 godina zatvora, Esad Landžo na 15 godina zatvora i Zdravko Mucić na 9 godina zatvora.

Godine istrage

Tužilaštvo BiH još 2011. godine je donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv više od 10 osoba zbog počinjenih ratnih zločina nad žrtvama srpske nacionalnosti na području Konjica.

Tužilaštvo BiH je, sprovodeći istragu o ratnim zločinima na području Konjica, u predmetu Alagić i drugi, došlo do saznanja i dokaza o ratnim zločinima počinjenim nad više desetina žrtava srpske nacionalnosti na području mesta Bradina i drugih lokacija, kao i osumnjičenim osobama koje se mogu dovesti u vezu sa ovim ratnim zločinima, saopšteno je tada iz Tužilaštva.

Prethodno je Tužilaštvo BiH takođe 2011. godine podiglo optužnicu protiv Miralema Macića (42), koji je optužen za ratni zločin protiv srpskog civilnog stanovništva. Prema optužnici, Macić je za vrijeme rata u BiH, kao pripadnik rezervnog sastava tadašnjeg MUP-a RBiH u Mostaru, u mjestu Bradina u opštini Konjic, učestvovao u nečovječnom postupanju prema civilima srpske nacionalnosti.

Miralem Macić je prije okončanja postupka preminuo, tako da ne postoji pravosnažna presuda kada je u pitanju Sud Bosne i Hercegovine za zločine na Bradini kod Konjica, a na području te opštine je stradalo 88 osoba srpske nacionalnosti.

Posted by on 2017-12-05. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login