Heroji u bijelom ‘na izmaku snage’

“Pet mjeseci se borimo i radimo u vanrednim uslovima i nastojimo ostati na vrhu svoga zadatka”, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Samira Srabović, načelnica porodične medicine u Domu zdravlja Tuzla.

“Radimo u vanrednim okolnostima. Svima nam je teško. Nemamo ni normalno radno vrijeme i svi smo već dobro iscrpljeni”, priča ona.

Na iscrpljenost i umor medicinskih radnika u stalnoj borbi protiv korona virusa ukazali su i mladi doktori iz Banjaluke.

“Ne možete ni da zamislite kako izgleda 24 časa raditi u kompletnoj opremi. To su bukvalno odijela, najlonske vreće, u kojima je neizdrživo vruće, nemamo šansu da, kada zatreba, odemo u toalet. Gladni, žedni i sve ostalo”, opisala je Jovana Malić, zaposlenica Klinike intenzivne medicine Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske (UKC RS) u čijem sklopu se nalazi i Covid respiratorni centar.

Doktor Miljan Tešić, zaposlenik Klinike za neurologiju, koja je već mjesecima dio COVID bolnice na Univerzitetsko kliničkom centru Republike Srpske (UKC RS) kaže da su zdravstveni radnici ‘preumorni od rada u neljudskim uslovima, pod punom opremom’.

“Ono što najviše boli i što je poražavajuća činjenica je da su za to zaslužni i krivi pojedinci koji se ne pridržavaju propisanih mjera i pravila. Želimo da skrenemo pažnju i da budemo shvaćeni ozbiljno, da ne želimo da dođemo u situaciju da budemo pozitivni na korona virus, da dođemo u Klinički centar, a da nemamo na raspolaganju odmornog ljekara spremnog da vam pomogne”, poručio je Tešić.

Građani otežavaju rad medicinarima ?
Da građani ne shvataju ozbiljnost situacije i time otežavaju rad medicinarima, smatra i Samira Srabović, načelnica porodične medicine u Domu zdravlja Tuzla.

“Negoduju ukoliko kažemo da moraju imati masku, negoduju ukoliko im se mjeri temperature, negoduju ako se kaže da se drži određena fizička distanca. S obzirom da su zdravstveni radnici iscrpljeni i da rade sa priličnim brojem pacijenata, naravno da sve češće i mi obolijevamo”, kaže ona.

Tanja Macanović-Kostić, specijalizant infektologije, koja od prvog dana radi u Klinici za infektivne bolesti UKC-a RS-a, apeluje na građane da nose masku, drže fizičku distancu i provode preventivne mjere.

“Mi imamo za sada još uvijek kapaciteta, ali ukoliko se nastavi ovakav trend, porast oboljelih, da svakim danom imamo preko stotinu oboljelih, naši kapaciteti će biti iscrpljeni. Ne želimo da nam se desi scenario koji smo viđali u Italiji i zemljama koje imaju mnogo veći i jači zdravstveni sistem od našeg, da se isrcpe naši zdravstveni kapaciteti”, poručila je Macanović- Kostić.

Medicinske sestre, jedna iz Tuzle, a druga iz Sarajeva kažu da za sada stižu obavljati sve kako bi se zdravlje i životi ljudi sačuvali.

Edina Hadžić, glavna medicinska sestra porodične medicine u Domu zdravlja Tuzla kaže za RSE da se broj obavljenih pregleda povećao u odnosu na februar ove godine, mjesec prije nego što je registrovan prvi slučaj korona virusa u BiH.

“Zdravstveni radnici su iscrpljeni, ali dobrom organizacijom kod nas u Domu zdravlja, mi smo naše zdravstvene radnike puštali i na godišnje odmore i radili preraspodjelu radnog vremena, upravo iz tog razloga da bismo ‘sačuvali’ radnu snagu”, kaže ona.

Medicinska sestra u Općoj bolnici “Abdulah Nakaš” u Sarajevu Samra Dacić kaže da je ta bolnica primila novi kadar koji još uči da radi, ali da im rad čini lakšim činjenica da se građani pridržavaju mjera zaštite.

“Radimo u povećanom obimu, imamo više posla nego što smo imali prije i imamo otežavajuće okolnosti u smislu da sad moramo više posvetiti pažnju stvarima koje prije nismo posvećivale pažnju. Tipa – da li je pacijent došao sa maskom, uzeti epidemiološku anamnezu i sve te neke stvari administrativne prirode koje su nam dodate na sav naš posao koji smo već imali”, pojašnjava Dacić.

Izetbegović: Zdravstveni radnici ne koriste godišnji odmor
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) radi u posebno režimu, od 31. januara, i u punom kapacitetu, kaže za RSE direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović.

U Klinici za plućna oboljenja, Podhrastovi, smješten je izolatorij za oboljele od korona virusa. U ovom trenutku su, kako navodi Izetbegović, dva pacijenta na respiratoru, a ukupno 44 pacijenta hospitalizirana.

“Zbog toga što je veliki broj pacijenata u Podhrastovima, napravili smo grupu od 15 ljekara iz Kliničkog centra koji nisu uske profesionalne orijentacije, dakle ne samo infektolozi, anesteziolozi, nego sve druge klinike su dale određeni broj ljekara koji će opservirati pacijente u Podhrastovima. Znači 15 ljekara je izišlo iz stroja Kliničkog centra i to veoma otežava naš rad, zato što sada mi moramo raditi pojačanim tempom”, objašnjava Izetbegović.

Direktorica KCUS kaže i da je veliki pritisak na Pedijatrijsku kliniku, jer 24 sata bez prestanka dolaze pacijenti, koji se, prema njenim riječima, ‘gotovo nigdje u gradu adekvatno ne mogu tretirati’. U sličnoj situaciji je i Klinika za porodiljstvo.

Zato se, kaže Izetbegović, godišnji odmori ne koriste.

“Osoblje je vrlo umorno, mi smo povukli osoblje, čak i sa godišnjih odmora. U ovom trenutku se ne ide na godišnje odmore. Pitanje je kad ćemo ovogodišnje godišnje odmore uopće moći realizirati, s obzirom na veliki broj bolesnih”, napominje Izetbegović.

Teret pandemije na zdravstvenom sistemu
Sav teret borbe protiv pandemije pao je na zdravsteni sistem, što je i normalno, jer je riječ o zdravstvenom problemu, kaže ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona (TK) Dajana Čolić. Uslovi rada medicinara, tvrdi ona, su otežani desetostruko.

“Zdravstveni radnici su još jednom pokazali da su pravi heroji u bijelom. Mada, pored toga što su heroji, nisu super heroji. Radi se o običnim ljudima koji, to već postaje skoro i pravilo a ne izuzetak, nisu imali priliku da koriste godišnje odmore u proteklom periodu”, podsjeća Čolić.

Na početku pandemije, koju je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila 11. marta, načelnica Klinike za infektivne bolesti UKC RS -a Antonija Verhaz, mislila je da će kratko trajati.

“Međutim, situacija iz dana u dan postaje sve složenija. Mi smo otpočetka imali veliki priliv pacijenata. Sredina aprila i sredina maja su nam bili vrlo dinamični kada smo imali veliki broj pacijenata. Poslije toga, vrlo kratko smo imali period kada se činilo da će da dođe do smanjenja broja, a sada ih ponovo imamo”, prisjeća se Verhaz za RSE.

U Infektološkoj službi u Republici Srpskoj, ističe Verhaz, je mali broj infektologa, jer se, kaže, godinama mislilo da su infektivne bolesti stvar prošlosti.

“Mi ne možemo raditi kao u normalno vrijeme, već moramo koristiti ličnu zaštitnu opremu, koja se oblači negdje oko 15 minuta, a isto toliko se i svlači. Iscrpljujuće je kada se radi u skafanderu, pogotovo kada su vanjske temperature jako visoke. Preznojavate se, a dodatna je komplikacija ako neko ima visok pritisak ili pridruženu bolest od doktora ili sestara, onda to jako teško izdržava”, navodi Verhaz.

Nenad Stevandić, šef Tima za praćenje preporuka i mjera Republičkog štaba za vanredne situacije RS-a ističe da su zdravstveni radnici već zabrinuti šta će sljedeći mjeseci donijeti.

“Stanovništvo treba ozbiljno shvatiti ‘apel ili vapaj’ ljekara. Polako je nestalo empatija i simpatije koja je bila dominantna u aprilu za zdravstvene radnike u Republici Srpskoj, a oni i dalje rade u teškim uslovima. Znači potreban nam je svaki čovjek da shvati da je njegova lična svijest, njegov lični doprinos ključan za pobjedu nad korona virusom”, poručio je Stevandić.

U Bosni i Hercegovini je, prema informacijama entitetskih zavoda za javno zdravstvo, u utorak, 14. jula registrovano novih 189 slučajeva zaraze korona virusom. Ukupno je zaraženo 7368 osoba, a 217 je preminulo.

RSE