Radovi na izgradnji velike hidroelektrane Ulog na rijeci Neretvi obustavljeni su već godinu i po dana nakon što su na toj lokaciji poginula dva radnika.
Vlada bh. entiteta Republike Srpske omogućila je 2009. godine kompaniji EFT, najvećeg balkanskog trgovca strujom Vuka Hamovića, koncesiju na 30 godina.
Od početka radova cijeli projekat prati negodovanje pojedinih mještana i ekologa. Kako iz Hercegovine izvještava reporter Al Jazeeere Dragan Stanimirović, zbog nestabilnog tla i čestih klizišta upitno je da li će EFT uspjeti da ostvari planirano.
Pero Govedarica je na svojoj zemlji u rodnom selu Ljusići planirao izgraditi eko selo uz Neretvu.
A onda je kompanija EFT tražila od njega da proda svoju zemlju po cijeni od jednog eura za kvadratni metar. Nije pristao na to, pa je tražio tržišnu cijenu između osam i 13 eura, nakon čega počinju njegovi problemi.
Uz podršku specijalne policije Republike Srpske, kako objašnjava, bez sudske odluke EFT uzurpira njegov posjed.
“EFT se arogantno ponaša. Jer ima prostora za to. On je korumpirao sve državne organe, načelnika opštine pa sve do predsjednika Vlade. Sigurno je i Milorad Dodik u to uključen. Tako da se oni komotno ponašaju i meni regularno prijete i s policijom i sudovima i sa advokatima, da ću biti uništen i da ništa jednostavno neću dobiti za zemlju”, rekao je Govedarica.
Prebacivanje krivice
Kompanija EFT, vlasnika Vuka Hamovića, u proteklih 15 godina zaradila je 10 milijardi eura na trgovini strujom. Iz te kompanije se ograđuju od ovog spora, tvrdeći da je spor između Govedarice i Republike Srpske.
“Bonitet takve zemlje nema svoju cijenu. Gospodin Govedarica navodi neke cijene koje su plaćene za male hidrocentrale”, kazao je Goran Minić, glavni geološki inženjer EFT-a za HE Ulog.
EFT je počeo graditi pristupne puteve do kanjona Neretve još 2010., iako građevinsku dozvolu dobijaju tek tri godine kasnije.
Međutim, tokom radova na budućoj brani zbog odrona kamenja, poginula su dvojica radnika.
“Više od godinu i po dana gradilište uz rijeku Neretvu ovo gradilište je napušteno. Međutim, kako ističu u kompaniji EFT, oni ne odustaju od svojih planova”, javlja Stanimirović.
I danas su na toj lokaciji razbacani građevinski materijal i burad s naftom, te velike cijevi u rijeci.
Investitor sada obavlja nove geološke radove u potrazi za stabilnim tlom gdje bi gradili branu visoku 52 metra.
“Što se tiče rezultata geoloških radova , pokazali su neke limitirajuće faktore. Iz tih razloga mi smo morali da izvršimo neke izmene idejnog projekta”, pojasnio je Minić.
Skepsa ekologa
U Konjicu, koji se nalazi tridesetak kilometara nizvodno od zamišljene hidroelektrane, Amir Varišić, predstavnik ekološkog udruženja “Zeleni” uvjeren je da EFT zbog uštede nije proveo geološke radove na vrijeme.
Varišić je rekao: “Investitor tek nakon tri godine terenskog rada na tom projektu, odlučio da vrši dodatna ispitivanja. Pokazuje da su i ekološka i građevinska dozvola, ukoliko uopšte postoji, da su izdane apsolutno neregularno”.
Mještanima općine Kalinovik EFT i Vlada Republike Srpske obećavali su zapošljavanje i do 300 ljudi na gradnji brane.
Trenutno, u EFT-u u tom gradiću, kako smo doznali, zaposlena je samo sestra načelnice općine iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
Oni stariji prisjećaju se da je planove o gradnji hidroelektrane Ulog imala i vlast bivše zemlje još 1963. godine.
“Došli projektanti iz Slovenije i kazali ‘ne može ovdje’, rekli su da ovdje nije sigurno”, podsjetio se Branko Mandić, penzionisani dopisnik Oslobođenja.
U Kalinoviku je prije 25 godina bilo više zaposlenih nego što je danas nastanjenih stanovnika. Oni koji su ostali nadaju se bilo kakvom poslu.
U EFT-u nastoje da opravdaju do sada uloženi novac.
Pero Govedarica iščekuje pravdu na sudu, a ekolozi podsjećaju da je Neretva zajedničko dobro i pozivaju na odgovorno upravljanje rijekom.
Ugrožavanje rijeka
Područje zapadnog Balkana ima izuzetno dobro očuvane rijeke. Međutim, sve više ih ugrožava izgradnja brana u okviru energetskih projekata, navodi se u istraživanju koje su provele nevladine organizacije.
Vode u regionu nalaze se u klasi očuvanih ili malo promijenjenih riječnih struktura. Dok Evropska unija do 2027. želi da svoje rijeke vrati u “dobro stanje”, na Balkanu je, u narednih nekoliko godina, planirana izgradnja blizu 2.000 malih hidrocentrala.
Većinu tih projekata finansiraće Svjetska banka ili Evropska banka za obnovu i razvoj. Nevladine organizacije upozoravaju da se ovakvi projekti kamufliraju potrebom za razvojem zelene energije, što nisu, jer ozbiljno narušavaju prirodnu sredinu.
Al Jazeera u narednim danima donosi serijal priča o najugroženijim riječnim oblastima na Balkanu.
Izvor: Al Jazeera
You must be logged in to post a comment Login