Idući četvrtak presuda Karadžiću za genocid i druge zločine srpskih snaga

Haag, Radovan Karadžić

Na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) idući četvrtak će se izreći prvostupanjska presuda ratnom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću – optuženom u 11 tačaka za genocid i progone u bosanskohercegovačkim općinama 1992.godine, teror nad sarajevskim civilima (1992-1995), genocid u Srebrenici 1995.te uzimanje međunarodnih promatrača Ujedinjenih naroda za taoce.

Optužnica protiv Karadžića podignuta je prije 20 godina, a do 2008.optuženi je bio u bijegu. Nakon što je uapšen u Srbiji i izručen u Hag – suđenje je počelo nakon više od godinu dana, u oktobru 2009.godine. Dovršeno je tek pet godina kasnije – u oktobru 2014. godine, nakon izvođenja 586 svjedoka.

U završnim riječima na suđenju – Karadžić je zatražio oslobađanje – tvrdeći da je optužnica za Udruženi zločinački poduhvat (UZP) – izmišljotina tužiteljstva te da nije optužen samo on – kao Vrhovni zapovjednik srpskih snaga u Bosni i Hercegovini, već i cijeli srpski narod.

„Tužiteljstvo svojim nastupima i tvrdnjama vrijeđa te ljude, duboko ih vrijeđa izmišljanjem priča o Udruženom zločinačkom poduhvatu – koji podrazumijeva i te ljude.“, rekao je u završnim riječima, tvrdeći da je on bio samo predstavnik srpskog naroda, a ne nametnuti vođa.

Poricao odgovornost, ali i zločine

Karadžić je tvrdio kako se u Bosni i Hercegovini nije dogodio organizirani progon nesrpskog stanovništva, nego građanski rat i zločini iz osvete. Također se branio kako su za mnoge sarajevske pokolje, koji se njemu stavljaju na teret – odgovorne snage Armije Bosni i Hercegovine, budući da se željela izazvati međunarodna reakcija.

Broj od preko 7000 streljanih bošnjačkih dječaka i muškaraca iz Srebrenice, za Karadžića je pak bio pretjeran – jer su prema njegovoj obrani – u njega bili ubrojeni i ubijeni ljudi u borbama.

No prema haškom tužitelju Alanu Tigeru optuženi za te tvrdnje nije iznio dokaze, nego je ponudio izmišljotine „da bi izmislio potpuno novu realnost“ i kako bi se „skrivao iza srpskog naroda“.

Tužiteljstvo je za Karadžića zatražilo u završnim riječima – doživotnu kaznu zatvora, nakon što je podsjetilo na glavne dokaze Udruženog zločinačkog poduhvata vojno-policijskih snaga bosanskih Srba.

Ne samo prilikom počinjenja genocida – masovnim ubojstvima, logorima i protjerivanjem, već i prilikom pokušaja prikrivanja zločina. Poput izdavanja lažnih dokumenata od strane policije – vojnim egzekutorima Srebreničana, kako bi se ubojice zaštitile od međunarodne pravde. Na prvostupanjsku presudu postoji mogućnost žalbe.