Ilegalno tržište egzotičnih i divljih životinja: Najviše se krijumčare ptice i gmizavci

U BiH CITES Konvencija je potpisana, ali se ona još uvijek ne provodi i potrebno je što prije uspostaviti pravni zakonski osnov za njeno provođenje.

Radinoca za carinike u okviru projekta „Doprinos sprovedbi CITES Konvencije u BiH“ započela je u Banja Luci. U BiH CITES Konvencija je potpisana, ali se ona još uvijek ne provodi i potrebno je što prije uspostaviti pravni zakonski osnov za njeno provođenje.

Slaven Dolić, direktor Udruženja EkoLog rekao je da je današnjim treningom otpočeo ciklus obuka koji je jedna u nizu aktivnosti koje se implementiraju u okviru projekta Doprinos sprovedbi CITES Konvencije u BiH. Projekt se implementira 24 mjeseca i finansiran je od strane Evropske Unije. Trening će trajati tri dana.

„Za sporvedbu ove aktivnosti smo angažovali stručnjake iz susjednih zemalja kako bi našim nadležnim institucijama, odnosno njenim predstavnicima prenijeli znanje potrebno u spovedbi CITES-a. Obukama koje ce se realizirati u narednom periodu smo obuhvatili Državnu graničnu policiju, carinske službenike, predstavnike institucija/ministarstva koji su nadležni za CITES na državnom, entitetskim nivoima i u Distriktu Brčko, veterinarske i Fito sanitarne inspektore kao i predstavnike sudija i tužilaca koji se u svom radu sreću sa predmetnom Konvencijom“, rekao je Slaven Dolić za BUKU.
Obuka će naknadno biti realizovana u Sarajevu i Mostaru za ostale učesnike sa trenerima iz Slovenije i Hrvatske.

Stručnjak koji je danas vodio trening je Pavle Jovanović, rukovodilac grupe za sprovođenje CITES konvencije u Ministarstvu zaštite životne sredine Republike Srbije. On je govorio o svim izazovima sa kojima se Srbija nosila u njenoj implementaciji.

„Danas pričamo o ilegalnoj trgovini divljim vrstama, metodama krijumčarenja istih, razmjeni i saradnji između nacionalnih organa koji su zaduženi za sprovođenje CITES-a kao i međunarodnoj saradnji sa drugim državama. Najviše se krijumčare ptice i gmizavci, ima tu i autohtonih, endemskih vrsta, ali i onih koje nisu sa ovog podneblja. Dosta se krijumčare kopnene kornjača. Ima mnogo ljudi koji drže egzotične kućne ljubimce, ali ne pribavljaju određene dozvole kako bi ih legalno uvezli ili izvezli iz zemalja EU. Dešava se da se te životinje uvoze iz zemalja odakle potiču, iz divljine, što jeste problem za opstanak tih vrsta ukoliko je taj vid trgovine neodrživ i ukoliko se prevelike količine izvoze. Dosta životinja koje se uvode iz divljine uginu u transportu, sam prevoz je stres za životinje, a analize su pokazale da za jednu živu jedinku koja dospe do konačnog kupca u Evropi 20 ugine, od hvatanja do transporta“, rekao je za BUKU Pavle Jovanović.

On je istakao da ova Konvencija nije koncipirana tako da sve zabrani.

„Zabranjeno je trgovati vrstama koje su najugroženije. CITES Dodatak 2 izdvaja vrste sa kojima se može trgovati, ali uz dozvolu, a neko mora da izdaje i proverava te dozvole. Upravo je to glavni zadatak BiH, zbog potrebe da se to sprovede nakon 2009. godine. U BiH potrebno je što pre uspostaviti pravni zakonski osnov da se ova Konvencija sprovodi“, istakao je Jovanović.

Najugroženije vrste su čovjekoliki majmuni, određene vrste papagaja i kornjača.
Jovanović je rekao da bi svako ko radi na granici trebao bi imati bar neku osnovnu obuku na ovu temu.

Predstavnica Uprave za indirektno oporezivanje BiH rekla je da ova odluka u BiH nije implementirana što se tiče podzakonskih propisa pa se Konvencija kod nas ne provodi, ali da je ona jako značajna.

Nekontrolisano i prekomjerno korišćenje divljih vrsta životinja i biljaka druga je po redu prijetnja za njihov opstanak u prirodi, odmah poslije uništavanja staništa. Svake godine oko 25.000 primata, 3 miliona ptica, 10 miliona koža reptila i preko 500 miliona tropskih riba kupuje se ili prodaje širom svijeta. Ovo su cifre koje predstavljaju statistički podatak samo za legalni dio trgovine.

Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) je međunarodni sporazum čiji je cilj spriječavanje nekontrolisane međunarodne trgovine i komercijalnog iskorištavanja ugroženih vrsta, održavanje ekološke ravnoteže unutar populacija vrsta koje su predmet međunarodne trgovine, te pružanje pomoći zemljama članicama u postizanju održive trgovine. CITES je skraćenica engleskog naziva (Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora), ali je poznata i kao “Washingtonska konvencija”.

Godišnja vrijednost međunarodne trgovine divljom florom i faunom procjenjuje se na milijarde dolara, a zahvata stotine miliona primjeraka pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Zbog toga je CITES konvencijom zaštićeno preko 30 000 vrsta ugroženih trgovinom.

CITES je uspostavljen kao sistem nadzora međunarodne trgovine zasnovan na postupku izdavanja uvoznih i izvoznih dopuštenja koji je jedinstven za sve zemlje članice. Svaka članica obavezna je imenovati tijelo nadležno za izdavanje dopuštenja te jedno ili više savjetodavnih naučnih tijela sa zadatkom pružanja potrebnih informacija nadležnom tijelu o statusu pojedinih vrsta.

BiH je pristupila CITES-u 21. januara 2009. godine, a Konvencija je stupila na snagu 21. aprila 2009. godine. Upravno tijelo nadležno za provedbu CITES konvencije (CITES MA) i izdavanje dopuštenja je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.