Imamović: LGBTIQ pripada svim konstitutivnim narodima

Emir Imamović Pirke, novinar i pisac iz Sarajeva na “privremenom radu” u Hrvatskoj smatra da javni prostor treba biti dostupan svima te da, ako se vjera kao “intimna stvar” može ispoljavati na ulici, onda i pripadnici LGBTIQ zajednica moraju imati isto pravo i slobodno se kretati.

Emir Imamović
Emir Imamović

“Zamislite sad kad bismo mi pristali stalno na teror neke većine. Onda, recimo, u tom slučaju nije trebalo obnavljati džamije u Republici Srpskoj (RS), jer je moguće da tamo ezan (poziv sa džamije muslimanima na molitvu, op. a.) smeta većini. Kad taj argument iznesete pred protivnike parade, oni kažu da to nije isto. Boga mi, je navlas isto jer ljudska prava nemaju dvije dimenzije. Ona su uvijek i samo jedna i odnose se jednako na sve”, kazao je, između ostalog, Imamović za facebook rubriku Zašto? Radija Slobodna Evropa.

RSE: Šta je, za Vas, prva bh. povorka ponosa? Najčešći komentar protivnika je “nemam ništa protiv njih, ali neka rade šta hoće u svoja četiri zida”. Je li to obično paradiranje ili borba za pravo na istupanje u javnom prostoru ili nešto treće?

Imamović: Parada ponosa je isto kao i bilo koja masovna manifestacija koja se održava u javnom prostoru, a ima ideološki, vjerski, politički, sportski, navijački ili kakav god sadržaj. Ne postoji, dakle, skupina ljudi koja smije nešto konzumirati samo isključivo u svom intimnom prostoru dok je za nju javni prostor zatvoren.

Vjernici se u BiH “osipaju” kad im se kaže da je i vjera pitanje intime pa je mogu komotno držati “u četiri zida” i, naravno, rade sve suprotno i sve u skladu sa svojim građanskim pravima. E, kako je javni prostor upravo to – javni, dakle dostupan svima – tako je i parada ponosa događaj koji neka skupina ljudi želi organizirati i niko im apsolutno to ne može zabraniti.

RSE: Zašto vijesti o LGBTIQ aktivnostima u BiH sakupe najviše, po pravilu negativnih komentara, uključujući i ranije spomenuti?

Imamović: Mi smo – dakle kad kažem “mi”, mislim na područje Balkana od slovensko-hrvatske granice pa do Albanije, ako ne i dalje – naprosto primitivni. Bojimo se drugog i drugačijeg, uživamo u uzgajanju predrasuda i posebice nam je drago iživljavati se na slabijem i na manjinama. LGBT zajednica je manjinska zajednica. Pri tome je riječ o ljudima koji apsolutno nikoga i ni po kojoj osnovi ne ugrožavaju. Ali taj primitivizam i zatucanost i taj sadistički nagon da se uvijek iživljava na slabijem onda nagoni ljude da i na društvenim mrežama i u medijima reagiraju potpuno anticivilizacijski i antiljudski.

RSE: Povorka će, kako zasad stvari stoje, biti održana. Mislite li da je došla neka “direktiva” iz EU ili Ambasade SAD-a u BiH ovoj Vladi Kantona Sarajevo ili da je napokon “sazrjela” situacija u BiH, da se nakon Zagreba i Beograda takva parada održi i u Sarajevu?

Imamović: Parade ponosa održavaju se desetljećima u Zapadnoj Evropi, u Zagrebu ne znam koliko već godina, u Splitu, u Podgorici… Ako stvarno Sarajevu i BiH treba doći direktiva da se ne bude primitivan i nasilan i da se jednoj grupi svojih sugrađana omogući slobodno kretanje, onda to ništa ne govori o zapadnim ambasadama, ali jako puno govori o društvu.

Zamislite sad kad bismo mi pristali stalno na teror neke većine. Onda, recimo, u tom slučaju nije trebalo obnavljati džamije u Republici Srpskoj jer je moguće da tamo ezan (poziv sa džamije muslimanima na molitvu, op.a.) smeta većini. E, kad taj argument iznesete pred protivnike parade, oni kažu da to nije isto. E, bogami, je navlas isto jer ljudska prava nemaju dvije dimenzije. Ona su uvijek i samo jedna i odnose se jednako na sve.

RSE: Godine 2008. ste pretučeni dok ste kao novinar pratio prvi bh. Queer festival koji se kao izložba dešavao “iza zatvorenih vrata”? Kakva su “očekivanja” od šetnje Titovom (ulicom) do zgrade institucija desetak godina poslije?

Imamović: Ukoliko policija ne bude jako dobro štitila taj skup, siguran sam da će doći do nasilja. Svugdje su te prve parade prolazile grozno i nasilno da bi se kasnije zajednica naprosto i na njih navikla, ali navikla se i na još jednu drugu stvar. Osim položaja LGBT zajednice, odnosno čak nekog “boljeg osjećaja” njenih pripadnika, te parade ne donose nikakve kapitalne promjene u društvu. Jer, evo, u Zagrebu se sad već održavaju jako dugo i jako mirno, ali to uopće ne znači da Hrvatska nije nasilno i agresivno društvo inficirano nacionalizmom.

RSE: Neki kažu da je osnovna osobina LGBTIQ populacije da se ne daju etnicizirati i da se ne svrstavaju u matricu “Bošnjaci, Hrvati i Srbi”? Čiji su oni?

Imamović: Identitet nije jednoslojan i to se samo kod nas, valjda, još vjeruje u ovim primitivnim balkanskim zajednicama da je identitet kao gramofonska ploča – ono što ti urežu na početku da to traje vječno. Čovjek naprosto može biti i Bošnjak i gay. LGBT populacija pripada svim konstitutivnim narodima, nacionalnim manjinama i raznim rasama, ali ono što njih ujedinjava jeste upravo to da su zbog svog seksualnog opredjeljenja, odnosno tog kako su rođeni – ugroženi.

Ako ćemo tražiti nekakvo poređenje, odete na Kosovo, recimo, ili Albaniju i vidite da su tamo svi Albanci, bez obzira na vjersku pripadnost. Albanci odu s Kosova u područja gdje ne postoji fizička ugroženost zbog etničke pripadnosti i među njima se vidi i pokazuju razlike na vjerskoj osnovi.

RSE: Šef Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović je, uvjetno rečeno, podržao povorku u Sarajevu kazavši da je “otvoren za različitosti”, a političari iz RS-a je pretjerano ne komentiraju. Mislite li da bi situacija bila drukčija da se povorka organizira u Banjoj Luci ili Mostaru?

Imamović: Bilo bi potpuno isto. Dragan Čović će, naravno, podržati različitosti u Sarajevu, ali zašto ih ne podrži u Čapljini gdje nije dozvoljen bajramski koncert u školskom dvorištu. Tako da, kad god Dragan Čović kaže da podržava različitosti, osjetim nekakvu vrstu nelagode. Da se parada ponosa održava u Banjoj Luci, sasvim sigurno bi bilo i gorih i nasilnijih reakcije nego što će ih biti u Sarajevu.

Nema, dakle, nikakve razlike između entiteta ili krajeva sa različitom etničkom većinom kada je riječ o odnosu prema rodnim, seksualnim i drugim manjinama. Svugdje jači tlači.

Posted by on 2019-09-03. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login