IREX izvještaj 2021: BiH među zemljama sa slabim informacijskim sistemom

Profesionalni mediji u BiH su razotkrili mnoge korupcijske skandale tokom pandemije koronavirusa, ali sveukupni kvalitet informacija se smanjio i kod profesionalnih i kod neprofesionalnih proizvođača, uglavnom kao rezultat uznemiravajuće količine lažnog i obmanjujućeg sadržaja o COVID-u 19, zaključci su novog IREX-ovog izvještaja o informacijskom sistemu BiH za 2021. godinu.

mediji, foto - Ajdin Kamber
mediji, foto – Ajdin Kamber

Izvještaj, koji je za ovu godinu rađen po novoj metodologiji u 13 zemalja Evrope i Evroazije, daje ocjene za četiri oblasti, kvalitet informacija, prenošenje i širenje informacija, konzumiranje informacija i kako informacije oblikuju ponašanje, a zasniva se na ekspertskim procjenama i panel diskusiji sa medijskim ekspertima. Ukupna ocjena za BiH ove godine je 18 od 40, što BiH rangira među zemlje sa slabim informacijskim sistemom. BiH se nalazi na predzadnjem mjestu u odnosu na zemlje u regionu: Albanija (22), Kosovo (24), Crna Gora (21), Sjeverna Makedonija (21) i Srbija (15).

Slab informacijski sistem je onaj u kojem su kvalitetne informacije dostupne za određeni broj tema i regija, ali ne sve. Iako su neke informacije urednički nezavisne, temelje se na činjenicama i nisu namijenjene da uzrokuje štetu, i dalje je u opticaju značajan broj smišljeno štetnih informacija i govora mržnje koji utiče na javni diskurs. Mnoge grupe nisu dobro zastupljene u medijima i mnogi mediji se bore u finansijskom smislu, a relativno malo ljudi koristi kvalitetne informacije kako bi informirali svoje postupke, poboljšali svoje zajednice i njima usmjerili odluke koje se tiču javnih politika. U narednim dijelovima su predstavljeni kratki opisi i ocjene za četiri oblasti informacijskog sistema za BiH.

Kvalitet informacije (Ocjena 17)

Norme za nepristrasne informacije zasnovane na činjenicama postoje i u regulatornim i u samoregulatornim okvirima, ali profesionalne posljedice nepridržavanja tih standarda su minimalne. Uredništva medija nemaju profesionalne ni finansijske kapacitete za provjeru činjenica i regulaciju sadržaja kako bi se izbjeglo prenošenje lažnih i obmanjujućih informacija, te moderirali komentari korisnika na njihove članke i na njihovim nalozima na društvenim mrežama. Lažne i obmanjujuće informacije o koronavirusu, njegovom porijeklu i vakcinama su preplavile internet, online novinske medije i društvene medije, a vlade i javne institucije su novinarima i javnosti uskraćivale informacije, naročito tokom pandemije, o pitanjima kao što su procedure testiranja pacijenata i nabavka i raspoređivanje medicinske opreme. Finansijske posljedice pandemije su uticale na medijski sektor, dok su prihodi od oglašavanja tokom prva tri mjeseca pandemije naglo opali. Iako su medijske organizacije apelirale na državne institucije da obezbijede finansijsku pomoć, nije bilo posebnih modela državne pomoći za medije.

Više kanala: Kako informacije funkcioniraju (Ocjena 18)

U BiH postoje pravni mehanizmi zaštite slobode govora i pristupa informacijama, ali njihova provedba je i dalje neadekvatna i mnogi novinari se odlučuju na samocenzuru iz straha od odmazde. Vlasti ne cenzuriraju medije otvoreno, ali tokom pandemije je bilo pokušaja ograničavanja slobode izražavanja. Ljudi uglavnom imaju adekvatan pristup kanalima informiranja, ali svijest o alatima za zaštitu privatnosti i sigurnosti je niska. Udruženje BH novinari je 2020. godine zabilježilo 69 slučajeva kršenja slobode izražavanja novinara i napada na novinare, uključujući fizičke napade, prijetnje putem interneta ili uživo, pokretanje kampanja, diskreditacije, mobing i govor mržnje. Tokom pandemije 2020. godine bilo je pokušaja vlasti da ograniče slobodu izražavanja i protok informacija. Provedba Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH (ZOSPI) je i dalje problematična, a određene odredbe ZOSPI-ja nisu usklađene s trenutnim međunarodnim standardima. Nema zakona koji uređuju koncentraciju domaćeg i stranog vlasništva nad medijima. Panelisti se slažu da kanali informacija nisu nezavisni i da na medijske organizacije utiče vlasnička struktura.

Konzumiranje informacija i angažman (Ocjena 18)

Aktivnosti vladinog i civilnog sektora usmjerene na razvoj vještina medijske pismenosti su u početnoj fazi i nema strateškog pristupa obrazovanju o medijskoj pismenosti na državnom nivou. Iako je broj osoba koje prijavljuju dezinformacije platformama za provjeru činjenica porastao, javnost je postala još više radikalizirana i polarizirana pojavom pandemije koronavirusa. Panelisti se uglavnom slažu da ljudi nemaju potrebne alate i vještine medijske pismenosti. Iako se smatra važnim, sektor medija zajednice (community media) još uvijek nije razvijen u BiH. Panelisti napominju da u BiH nedostaje svijest i znanje o digitalnoj sigurnosti i da je zakonski okvir za zaštitu ličnih podataka nezadovoljavajući jer ne uključuje digitalnu sferu. Postoje različite platforme za javne rasprave, ali pitanje je kako se koriste i u koje svrhe. Ograničenja koja su na snazi zbog suzbijanja COVID-a 19 dodatno su umanjila kvalitet debata na televiziji.

Transformativno djelovanje (Ocjena 18)

Postoji niz profesionalnih i neprofesionalnih proizvođača sadržaja, ali panelisti tvrde da ljudi obično prate medije i proizvođače sadržaja koji podržavaju njihove stavove. Publika BiH je polarizovana po etnonacionalnoj i političkoj liniji – a odnedavno i po liniji suprotnih stavova o koronavirusu. Panelisti smatraju da informacije generalno ne podržavaju dobro upravljanje i demokratske norme, ali da ima primjera kada civilno društvo koristi kvalitetne informacije za unapređenje zajednice. Osim političkih podjela, javni prostor je zasićen teškom ratnom historijom i međusobno isključivim politikama sjećanja uz jednostrana tumačenja ratnih dešavanja na Balkanu. Nivo razmjene informacija između ljudi koji ne dijele slične stavove je nizak. Brojni su internetski forumi na kojima ljudi komentiraju ili raspravljaju o različitim temama, ali kada se suoče s različitim ideološkim stavovima i mišljenjima, razmjena informacija obično se ispuni govorom mržnje i uvredama.

media.ba

Posted by on 2021-09-20. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login