Izbori u Njemačkoj

Njemački glasači danas su izašli na izbore i očekuje se da će izglasati još jedan, treći, mandat za kancelarku Angelu Merkel.

Mogući sastav koalicione Vlade i dalje je teško prognozirati. Istraživanja javnog mnijenja koja su prezentovana u petak, daju alijansi koncervativaca CDU/CSU 39 posto, što je prilično više od 26 posto koliko u anketama ima Socijal demokratska partija. Prema anketama, koalicioni partneri koalicionih partnera Merkelove – Slobodarske demokratske partije (FDP), koji imaju podršku o oko 6 posto, jedva da je prešla 5 posto ovaj put.

Različita druga istraživanja sugerišu da čak i ako FDP pređe izborni prag, konzervativci i liberali možda opet ne dobiju većinu u federalnom parlamentu ili Budestagu.

Ako FDP ne pređe 5 posto, ili dva partnera ne uspiju dobiti većinu u federalnom parlamentu, konzervativna alijansa na čijem čelu je Merkel bit će prisiljena da formira koaliciju sa partijom lijevog centra – SDP.

Socijaldemokrate su ranije proglasile da preferiraju koaliciju sa Zelenim, i da insistiraju na svojim ključnim zahtjevima za uspostavljanje Velike koalicije sa konzervativnom Krišćansko demokratskom strankom.

Između 2005. i 2009., CDU/CSU alijansa i SDP formirali su vladu Velike koalicije. Ali ovaj put SDP upozorava da će prije nego počnu pregovarati o koaliciju, odobrenje tražiti od partijskih delegata.

SDP podržava članstvo Turske u EU i obećavaju da će raditi na pravu dvostrukog državljanstva za veliku tursku zajednicu u Njemačkoj. Istovremeno, Merkelina Krišćansko demokratska partija je protiv puno članstva u EU za Tursku i protive se dvostrukom državljanstvu za turske imigrante.

Za razliku od predhodnih predizbornih kampanja, ovaj put je Turski EU put važno pitanje. Kriza eura i rastući talas euroskepticizma bit će svakako uzroci velikih glavobolja za novi mandat Merkel.

Sedam mjeseci stara stranka Alternativa za Njemačku (AfD) otvoreno zahtijeva izlazak iz Eurozone i povratak na njemačku marku. Za sada imaju podršku od četiri posto, ali sve su popularniji na internetu i društvenim medijima što upućuje da bi mogli preći prag od pet posto, te bi to moglo ugroziti CDU/CSU alijansu i FDP većinu u federalnom parlamentu.

I pored krize u Eurozoni, Njemačka ekonomija bilježila je porast tokom posljednje tri godine, dok je stopa nezaposlenosti u augustu bila oko 6,8 posto, što je najniža stopa u zadnje dvije dekade.

Na današnjim izborima 61.8 miliona glasača imaju izbor između 34 partije i 4.451 kandidatom, među kojima je 1.149 žena.

Oko 100 kandidata su porijeklom migranti, njih čak 66 su porijeklom Turci, a deset ima velike šanse da će biti izabrani. Oko 700.000 registrovanih glasača su turskog porijekla.

Na izborima će po prvi put glasati i oko tri miliona mladih Nijemaca, dok 3,6 posto glasača ima između 18 i 21 godine.  Glasanje se odvija na 80.000 mjesta, a počelo je u osam sati ujutro i bit će okončano u šest popodne.

Svaki glasač ima dva glasa u izborima za Budestag. Prvi glas ide lokalnim predstavnicima, a drugi za liste sa strankama. Prvi rezultati će biti poznati oko šest popodne i bit će prvo emitovani na javnim televizijama.

Na zadnjim federalnim izborima odazvalo se 70.8 posto glasača.