Izborni glasovi kojih nema

izbori

Nakon održanih općih izbora u Bosni i Hercegovini sve češće se pominju izborne manipulacije. Skoro osam hiljada mrtvih na biračkim spiskovima i više od pola miliona nevažećih glasačkih listića, u drugoj bi državi bili signal za uzbunu. Ne i u Bosni i Hercegovini. Sankcije po pravilu izostaju, a i kada se nepravilnosti prijave ostanu tek mrtvo slovo na papiru.

Bosanskohercegovački modni dizajner Adnan Hajrulahović Haad prvi put je odlučio da glasa u 39 godini. Dva dana prije izbora održanih 7. oktobra odlučio je da ipak glasa, a svoj glas nije dao strankama već pojedincima. Na četiri biračka listića zaokružio je četiri imena. Nekoliko dana nakon izbora, odlučio je da provjeri kako su prošli kandidati koje je birao.

“Na internetu odlazim na stranicu izbori.ba, odaberem Parlamentarna skupština BiH, pa Kanton Sarajevo, Opština Novo Sarajevo, izborna jedinica 136 A 019, odem na ime kandidata za kojeg sam glasao, to je bila Azra Atagić Ćatović i na mom glasačkom mjestu ona nema nijedan glas. I ja tako shvatim na jednom benignom primjeru da ustvari ja nisam glasao ili sam možda glasao za nekog drugog”, objašnjava Hajrulahović.

‘Vidio sam da je neko glasao umjesto mene’
Zvao je Centralnu izbornu komisiju, rekli su mu da na izbornom mjestu na kojem je glasao mora imati najmanje 50 pritužbi, zatim se pokušao bezuspješno požaliti nevladinim organizacijama koje prate izborni proces. Na kraju je odlučio da pisanu žalbu u Centralnu izbornu komisiju odnese lično.

“Uslikam to i uslikam sebe ispred CIK-a i objavim na društvenim mrežama, kao dosljednost da sam uradio nešto. Ja svim tim aktima ne bojkotujem režim, ne bojkotujem politike. Ja samo zahtijevam svoj glas”, poručuje Hajrulahović.

Na proteklim izborima u BiH registrovano je između 6 i 9 procenata nevažećih glasačkih listića. Poređenja radi, evropski prosjek je od 1 do 1,5 posto. Interesantno je, kažu u Koaliciji za fer i poštene izbore Pod lupom, da je procenat nevažećih bio mnogo veći za takozvane jednostavne glasačke listiće poput onog za izbor člana Predsjedništva BiH ili predsjednika RS, gdje je potrebno označiti samo jednog kandidata. Ta činjenica kaže Dario Jovanović, direktor Koalicije, može upućivati na određene nepravilnosti.

“Moguće je da vršite invalidaciju glasačkih listića, odnosno da od važećih glasačkih listića, za političkog oponenta, za stranku kojoj vi niste na neki način naklonjeni, a koja je dobila stvarne glasove birača, jednostavno označavanjem još jednog političkog kandidata na istom listiću, ili križanjem bilo čega na listiću, vi možete učiniti takve listiće nevažećim i time smanjivati broj glasova koje je dobio oponent”, objašnjava Jovanović.

Sve izborne procese u BiH, kako kaže direktor organizacije “Zašto ne” Darko Brkan, prate nepravilnosti, najviše zbog nesređenog izbornog sistema.

“Sistem je pun rupa, od Izbornog zakona do njegove implementacije. Od toga da CIK BiH ima jako mali nivo kontrole i autonomije nad biračkim procesom zato što biračke odbore postavljaju partije. Centralna izborna komisija često nema kontrolu nad štampanjem listića, ali i brojanju nakon izbora”, objašnjava Brkan.

Zbog krađe glasova na izborima građani BiH mogli su svjedočiti i postizbornom napuštanju stranke. Bivši član Stranke demokratske akcije (SDA) Muhamed Zekotić iz Sanskog Mosta napustio je ovu stranku. U pismu predsjedniku Općinskog odbora SDA u ovom gradu Asimu Kamberu, koje je objavio na svom Facebook profilu Zekotić, između ostalog, navodi:

“I ponovo se desila izborna krađa. Izbore smo dobili krađom volje naroda po ko zna koji put. Toga ste Vi, predsjedniče, najviše svjesni, ali i svi članovi biračkih odbora koje smo postavili i svi posmatrači.”

Sankcije zbog nepravilnosti tokom izbora, po pravilu izostaju, kaže Jovanović.

“Razlog tome je tromost izborne administracije, koja ne želi da izrekne sankcije prema nalogodavcima i izvršiocima tih izbornih nepravilnosti, a to su uvijek i isključivo politički subjekti koji učestvuju na izborima, jer jedini oni imaju interes da varaju na izborima”, poručuje Jovanović.