Jasenovac: Obilježavanje 75 godišnjice proboja logoraša ustaškog logora

Uz prisustvo cijelog državnoga vrha Hrvatske i predstavnika nacionalnih manjina i antifašista danas će u Spomen području Jasenovac biti obilježena 75. godišnjica proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora Jasenovac, njih 600 od kojih je proboj preživjelo stotinjak.

Tako će ponovno, nakon 2014. godine, na službenoj državnoj komemoraciji biti i predsjednik Republike, predsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Vlade, kao i predstavnici srpske i romske nacionalne manjine, židovske zajednice te Saveza antifašističkih boraca (SABA RH).

Uz Zorana Milanovića, Gordana Jandrokovića i Andreja Plenkovića počast žrtvama pred spomenikom “Kameni cvijet”, odat će predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus, predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi te predsjednik SABA-e Franjo Habulin.

Proteklih pet godina bivša predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na komemoraciju je slala izaslanika, a počast žrtvama odavala je sama, uglavnom nekoliko dana prije državne komemoracije.

Od 2016. godine predstavnici manjina te antifašisti odbijali su prisustvovati državnoj komemoraciji ocjenjujući da se u Hrvatskoj revidira historija Drugog svjetskog rata te su počast žrtvama odavali organiziravši odvojene komemoracije.

Zbog koronavirusa neće biti komemoracije
To je potvrdio direktor Javne ustanove Spomen područje Jasenovac Ivo Pejaković kazavši da s obzirom na pandemiju koronavirusa ove godine neće biti svečanog komemorativnog programa kojim se svake godine obilježavao dan sjećanja na 22. aprila 1945.

Umjesto toga, ove godine će se ovaj datum obilježiti samo uz prigodnu ceremoniju polaganja vijenaca, koja će se održati u Spomen području Jasenovac, kod spomenika Cvijet kazao je Pejaković.

Koncentracioni logor Jasenovac
Koncentracioni logor Jasenovac postojao je 1337 dana. Prema podacima Javne ustanove Spomen područja Jasenovac, do sada su prikupljena imena i podaci za 83.145 žrtava. Među njima je 39.570 muškaraca, 23.474 žene i 20.101 dijete do četrnaest godina starosti, kaže se i dodaje da je po nacionalnosti među njima bilo 47.627 Srba (12.683 djeteta), 16.173 Roma i 13.116 Židova.

Nakon savezničkih bombardiranja logora u martu i aprilu 1945. godine, u kojima su uništeni mnogi objekti unutar logora, Vjekoslav Maks Luburić naredio je da se likvidiraju svi zatočenici i zatočenice, a logor i mjesto Jasenovac do temelja sruše i spale, kako bi se prikrili tragovi zločina.

Posljednja grupa od oko 700 žena likvidirana je u predvečerje 21.aprila 1945, a iste večeri iz zapovjedništva logora naređeno je da se preostalih 1.073 muškaraca premjesti u zgradu ženskog logora (u istočnom dijelu logora).

Pošto su tokom večeri izdvojeni i likvidirani svi voditelji grupa i pošto se među zatočenicima pretpostavljalo što bi se moglo dogoditi, oko 600 muškaraca predvođenih Antom Bakotićem odlučilo se u kišovito nedjeljno jutro 22. aprila 1945. na proboj iz logora. Proboj su preživjela 92 logoraša. Samo nekoliko sati kasnije započeo je i proboj logoraša iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11.