Kako do neophodnih promjena u BiH?

U Bosni i Hercegovini nema pretjeranog optimizma kada su u pitanju očekivanja od 2018. godine. Činjenica da je ova godina izborna, govori da su šanse za napredak male, što ne kriju ni političari.

Pokazalo se da je kapacitet za odlučivanje ograničen, da nema političke spremnosti, niti održivih principijelnih koalicija, već se sve temeljilo na interesima.

Od ubrzanog napretka i obećanih reformi u 2017. Bosancima i Hercegovcima ostala je tek nada da ne može gore.

Napredak se ne očekuje, tim prije što se radi o izbornoj godini, koja, gotovo u pravilu, obiluje opstrukcijama i političkim manipulacijama kako bi se prikupilo što više glasova.

Očekivanja građana poklapaju se s viđenjem političara. Umjesto strateških ciljeva, potvrdio je to i predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, na sceni će biti taktiziranje.

“Najvažnije je da ćemo imati stabilnu fiskalnu 2018. godinu, jer će se proračuni usvojiti i njihovo punjenje će ići sasvim dobro. Nema danas niti jedne razine koja ima proračunski deficit i to je rezultat promišljenog sustavnog rada da su prihodi u proračunima u značajnom povećanju i mislim da će se taj trend nastaviti i u narednoj godini, što je dobro. A za sve drugo mislim da će se otvarati brojne krize, jer taktike kako dobiti naredne izbore zasnivat će se na tome kako usporiti vlast koja danas djeluje. Tako da i ono što nije pozicija postat će opozicija u svom djelovanju”, kazao je Čović.

Stagnaciju očekuje i Mirko Šarović, prvi čovjek Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, koje je prema brojnim anketama jedno od najuspješnijih u zemlji.

“Strahujem da će 2018. godina proći u ovoj istoj priči. Pričat ćemo sedmicama i mjesecima o izbornom zakonu, nakon toga ćemo ući u spiralu izbornih procesa kampanja i kandidata i u tome će nam proći godina. EU i evropski put će biti za spominjanje, uradit ćemo vjerovatno vrlo malo. Ako bilo šta uradimo, trebamo uraditi u prvim mjesecima. Ni EU nas neće čekati, jer onda dolaze drugi rokovi i daleke perspektive. Lično ću dati doprinos tako što ću raditi drugačije u odnosu na to, ali ponavljam sve je do nas. Nije dovoljno samo pričati o EU, za tako nešto se treba boriti i raditi”, poruka je ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Čekajući da prođe izborna godina, da se političari dogovore, da se EU naljuti, prolazi vrijeme, a za njim i šanse.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić na duge staze ne vidi perspektivu, sve dok građanima ne dođe do guše. A onda, kada se stvari počnu otimati kontroli, kaže, ko zna gdje će nas to odvesti.

“Sposobni i pametni odlaze i ostaju oni koji inače ni o čemu ne razmišljaju i koji će kada ogladne ići, ne više pred institucije, nego že ganjati ove koji su na vlasti. Ne znam da li su oni toga svesni. A onda tu razgovora nema. Onda je pitanje kakve će promene doći, jer puteva će biti samo neće nikoga biti na tim putevima. Promena će biti, ali pitam se samo u kom pravcu. To je i za mene zagonetka, jer što je otišlo iz ove zemlje otišlo je da se više nikad ne vrati. To više nije ekonomska emigracija. Odlaze cijele porodice zato kažem koliko će vremena trebati – eto dotle dok ne ogladne ovi drugi i onda oni ne poznaju razgovor”, navodi Cenić.

Još je sedam pitanja iz upitnika Evropske komisije ostalo neodgovoreno, a očekuje se da i to uskoro bude riješeno. Ostat će jedno ili dva pitanja kako se čuje iz političkih krugova, oko kojih će trebati dodatnih “uravnoteženja stavova”.

Iako domaći političari zvuče optimistično, iz EU sve su snažniji glasovi koji poručuju kako očekivani kandidatski status naredne godine za BiH neće biti realan. Potpredsjednik SDP BiH Saša Magazinović spaljuje bilo kakve iluzije.

“Za razliku od onih koji nas pokušavaju ubijediti da nam je dobro i da će nam biti još bolje, ja to ne mogu reći zato što sam vaspitan da ne valja lagati!”, kaže Magazinović.