Kako nas lažu: Ovo su neistinite informacije iz Pasoša Republike Srpske!

Lažne i neistinite informacije iz Pasoša RS…
Bardača je rezervat prirode sa 11 jezera, jedinstvena na ovim prostorima, rijetko područje prirode sa kolonijama zaštićenih ptica močvarica, barskom i vodenom florom i faunom, koje se razvija i kao rekreaciono područje.

Močvarno područje Bardače obuhvata 11 jezera i nalazi se u opštini Srbac u prostoru između desne obale rijeke Vrbas. Predstavlja veoma osjetljiv i važan ekostistem. Ovaj rezervat veličine 670 hektara dom je za preko 100 vrsta ptica. Biološka raznolikost Bardače jedna je od najvažnijih ekoloških vrijednosti.

Na prostoru Bardače izgrađen je i naučno istraživački centar koji pripada PMF-u Banjaluka. Objekat je namijenjen studentima i profesorima koji se bave naučno-istraživačkim radom i ima mogućnost za pružanje usluga posmatranja i izučavanja biljaka, ptica, riba i divljači.

U Pasošu Republike Srpske između ostalih informacija o prirodnim i kulturnim ljepotama u RS stoje ove lažne informacije o kompleksu Bardača. Naime, od 11 devet je jezera u potpunosti isušeno i pretvoreno u polje kukuruza što je uticalo na potpuno uništavanje biljnog i životnjskog svijeta. Od spomenutih ptica, riba i divljači nema ništa. I na javnom servisu RTRS u okviru promotivnih spotova prikazuje se Bardača kao prirodni rezervat.

Bardača

Bardača danas

Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu kaže da bi bilo veoma divno da su informacije koje su spomenute istinite, ali stvarnost je potpuno drugačija.
„Prije nekoliko dana Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS obustavilo je dalju proceduru prethodnog proglašenja zaštićenog područja Bardače, jer je Pravobranilaštvo RS izgubilo na sudu vlasništvo nad Bardačom. Znači, Bardača je privatno vlasništvo, vlasništvo firme Agroimpex. Nad svim ribnjacima RS je izgubila vlasništvo. To nije ni čudo imajući u vidu kako se Republika Sppska do sada ophodila“, rekao je za BUKU Viktor Bjelić.

On kaže da ove informacije iz Pasoša RS u kojem se govori o Bardači kao prirodnom rezervatu samo je još jedan apsurd zaštite prirode u Republici Srpskoj.

Viktor Bjelić kaže da na Bardači više nema ništa osim nešto vrlo malo vode u jednom od jezera koje se samo, prirodno, puni.

„Na Bardači je izgubljeno potpuno sve. Ako nema vode nema ni ribe, a ako nema ribe nema ni ptica. Sav onaj prirodni svijet nestaje. Vraćanjem vode u jezera situacija bi se mogla popraviti. Možemo da primjetimo da je u posljednje 3-4 godine na rijeci Vrbas došao veliki broj pataka, čaplji i drugih močvarnih ptica koje su svoje utočište sa Bardače našle na Vrbasu, ali u mnogo manjem broju, dok su ostale vrste koje su obitavale na Bardači otišle“, rekao je Viktor Bjelić.

Ispred Mladih SNSD-a koji su idejni tvorci Pasoša RS za BUKU su rekli da je istina da je prilikom navođenja podataka o broju jezera u rezervatu Bardača došlo do nenamjerne greške.

Bardača nekada

Bardača nekada

„Loše je što su jezera rezervata Bardača isušena, jer je to uveliko poremetilo biodiverzitet ovog područja koje je 2007. godine od strane Svjetskog ramsardskog komiteta stavljeno na listu područja d svjetskog značaja. Isušivanje jezera u rezervatu Bardača je proveo privatni vlasnik. Bez obzira na ponašanje privatnih vlasnika Bardača je i dalje jedan od bisera Republike Srpske koji smo željeli da promovišemo kroz Pasoš Srpske. Raduju nas stručne analize koje pokazuju da bi se puštanjem vode u jezera vrlo brzo obnovila većina rezervata Baradača i nadamo se da će do toga doći u budućnosti i da će naša Baradača opet biti mjesto na kome će živjeti preko 170 različitih vrsta ptica“, rekli su za BUKU Mladi iz SNSD-a.

Na ekološki problem u Komplesku Bardača stručnjaci su već godinama upozoravali, ali situacija se na ovom, nekad prirodnom blagu, nije promijenila, niti postoje naznake da će se promijeniti.

Iz Centra za životnu sredinu već duži niz godina zagovarali su kod nadležnih institucija da se ozbiljno pristupi problemu upravljanja ovog područja, da se izvrši revizija imovinsko-pravnih odnosa i tako zaštiti javni interes. Konačan ishod je gubljenje bilo kakvog vlasništva nad Bardačom.

Iz Centra su učestovali su u pripremi i proglašavanju Bardače Ramsarskim područjem, kao i pokretanju inicijative i formiranja radne grupe za proglašenje ovog područja zaštićenim prirodnim i kulturnim dobrom, ali se situacija godinama nije pomjerila dalje od sastanaka i obećanja.

Na kompleksu Bardača bilo je registrovano 178 vrsta ptica, zbog čega je 2007. godine međunarodno prepoznata kao međunarodno vlažno stanište od značaja za ptice. Podsjetimo da je Bardača jedino močvarno stanište u Republici Srpskoj koje je proglašeno Ramsarskim područjem od međunarodnog značaja za ptice močvarice. Močvare generalno predstavlju veoma važne ekosisteme koji obavljaju funkciju „bubrega“ Zemlje i mogu imati izuzetnu ulogu regulacije vodnog režima za vrijeme poplava kao prirodne retenzije.

Ministarsvo RS koje smo više puta tokom proteklih godina kontaktirali povodom devastiranaj Bardače nije uradilo ništa da se ovo prirodno blago zaštiti.

Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS prije dvije godine rekli su nam da je do devastacije ovog područja došlo zbog neadekvatnog upravljanja ovim područjem i nedostatka finansijskih sredstava.

Pasoš RS

Pasoš RS

Podsjetimo da je Bosna i Hercegovina 1992. godine ratifikovala Konvenciju o močvarama koje su od međunarodnog značaja naročito kao staništa ptica močvarica, koja je poznatija i kao Ramsarska konvencija. Od tada su po ovoj konvenciji proglašena tri vlažna staništa u BiH: Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje, od kojih samo Park prirode Hutovo blato ima status zaštićenog područja u BiH.

Na kraju je važno istaći i da je u martu 2007. godine pomoćnik ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Zdravko Begović javnosti rekao da stavljanje Bardače na listu Svjetskog ramsardskog komiteta “obavezuje predstavnike vlasti i stručnjake da obezbijede zakonske i ekološke uslove zaštite života u ovom rezervatu prirode. U saradnji sa stručnjacima iz raznih oblasti, započeli smo rad na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, kojim treba da budu definisane sve procedure za zaštitu močvarnog područja Bardače”.

Jedanaest godina poslije, mnogo toga se promijenilo i stvarnost je drugačija od one o kojoj se pričalo u to vrijeme. Danas jedva imamo jedno jezero, a ostatak je pretvoren u privatno poljoprivredno zemljište na kojem se sije kukuruz, a biljni i životnjiski svijet gotovo je nestao, dok se u promotivnim materijalima o Republici Srpskoj stvarna situacija potpuno zanemaruje i zamagljuje neistinama.

Posted by on 2018-01-11. Filed under Banja Luka, Vijesti iz BH gradova. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login