Kamenim tragovima austrijskog poručnika u BiH nakon 100 godina

„Kamenim tragovima“ je naziv izložbe, koja se u berlinskom Centru za jugoistočnu Evropu može pogledati do kraja avgusta. Riječ je o izložbi fotografija austrijskog vojnika: nekad i sad.

Sarajevska vijećnica, mostarski Stari most, tuzlanska Čaršijska česma i mnogi drugi motivi iz BiH, prije 100 godina i danas, ovjekovječeni na fotografijama jednog austrijskog poručnika i jednog bosanskohercegovačkog fotografa vise na zidovima berlinskog Centra za Jugoistočnu Evropu, omiljenog okupljališta mnogih sa područja bivše Jugoslavije, još od vremena posljednjih ratova na području bivše Jugoslavije. I ovom prilikom su neki od njih rado ovdje, doveli su i njemačke prijatelje da pogledaju izložbu i projekciju istoimenog projekta društva Kulturfokus e.V. sa sjedištima u Frankfurtu na Majni i Beču. „Kamenim tragovima“ je naime naslov dvojezične monografije troje autora, Bosanaca Slađane Paškalj i Radenka Kosića, te Austrijanca Helmuta Friedrichsmeiera, veoma ukusno opremljene knjige fotografija i zapisa iz Bosne i Hercegovine.

Ova monografija je nastala sasvim slučajno, priča Slađana Paškalj, Zeničanka koja dugo živi u Njemačkoj. Njeni dobri prijatelji Emir i Edina Čović su joj, priča, za rođendan poklonili monografiju Austrijanca Helmuta Friedrichsmeiera pod nazivom „Das versunkene Bosnien”, u prijevodu „Potonula Bosna” – fotografsko putovanje austrougarskog oficira Emila Balcareka kroz BiH od 1907. do 1908.godine”. Friedrichsmeier je naime 1999. godine u Austriji objavio ovu knjigu fotografija, koje je prilikom svoje vojne službe u BiH napravio djed njegove supruge poručnik Emil Balcarek. Knjiga je imala veliki eho, ne samo u BiH već i u u njenoj dijaspori u Njemačkoj i Austriji, ali i kod potomaka nekadašnjih vojnika koji su na starim slikama prepoznali građevine a neki i svoje pretke.

Na kamenim tragovima Balcareka nakon 100 godina

Slađana Paškalj je bila toliko oduševljena knjigom da je odmah došla na ideju da krene stopama austrijskog poručnika. U ljeto 2008. godine , tačno sto godina nakon Emila Balcareka se upućuje u domovinu.

Tamo joj se pridružuje prijatelj iz rodne Zenice, Radenko Kosić, inženjer informatike i strasni fotograf, kojeg nagovara da je prati. Sjedaju u unajmljeni auto i deset dana putuju po BiH, tražeći iste motive koje je svojom kamerom zabilježio austrijski oficir. Na tom putu, pričaju oboje, sreću mnogo ljudi koji im pomažu da nađu ta mjesta, pričaju im usput anegdote i i legende vezane za njih. Kamen je, ističe Slađana, bio sveprisutan elemenat na tom putu, od stećaka i mostova preko ruševnih tvrđava i drugih zdanja, stoga i naziv monografije „Kamenim tragovima”.

Objavljivanje nove monografije također „kamenit“

Nakon povratka u Frankfurt agilna Zeničanka sa nekoliko prijatelja dolazi na ideju da napravi novu monografiju sa fotografijama istih motiva nakon jednog vijeka. U tu svrhu osnivaju i društvo Kultufokus e.V. Slađana stupa u kontakt sa Helmutom Friedrichsmeierom i njega uspijeva oduševiti tom idejom. On joj daje autorska prava te pomaže u traženju sredstava za finansiranje ovog projekta. Od Njemačke društvo nije moglo dobiti finansijsku podršku. „Ta priča nema veze sa Njemačkom, tražite pomoć u Austriji ili BiH“, čula je Slađana sa više mjesta na koje se obratila. Helmut Friedrichsmeier dolazi na ideju da društvo registruju i u Beču i nakon toga projekat zbilja dobila finansijsku podršku gradskih vlasti austrijskog glavnog grada, te riječi pohvale od uglednih Austrijanaca poput visokog predstavnika za BiH, Valentina Inzka.

60 lokacija iz iste perspektive, mnoge drugačije nego prije 100 godina

Tuzla, Sarajevo, Kalinovik, Vranduk, Travnik, Mostar i Zvornik sa motivima koji su se prije 100 godina dopali austrijskom oficiru, su ovjekovječeni i u monografiji „Auf steinernen Spuren”, „Na kamenim tragovima”. Neki motivi su skoro autentični, sarajevska Vijećnica, spaljena u zadnjem ratu i nanovo izgrađena od strane austrijske vlade, ili Stari most turskog arhitekte Hajrudina, također srušen i nanovo autentično sagrađen. Neke građevine su nestale, poput nekadašnjeg tuzlanskog hotela „Grand” potonulog zbog slijeganja tla u gradu soli , tu je danas parkiralište . Fotografije su popraćene veoma lijepo odabranim tekstovima različitih bosanskohercegovačkih pisaca, Ive Andrića , Maka Dizdara, Meše Selimovića Irfana Horozovića , Miljenka Jergovića.. I prevod „ Kraj tanana šadrvana „ Heinricha Heinea, na njemačkom „Der Asra”, je našao svoje mjesto u monografiji.

Predstavljanje knjige se nastavlja, planirano novo izdanje

Autori monografije, Slađana Paškalj i Radenko Kosić se raduju svakom novom predstavljanju svog projekta i novoj publici. Sebe vide kao neku vrstu ambasadora bih-kulture u Njemačkoj ili Austriji. I u BiH rado prezentiraju monografiju, bili su već u više gradova i planiraju nove posjete. Iduća je već 19. maja. Nadaju se da će u tom vremenu vrijeme biti lijepo, jer su dosada u Zvorniku uvijek imali peh da pada kiša. „Sa novim sunčanim fotografijama iz Zvornika možda i nova monografija”, kaže Slađana kroz smijeh. No, svako ko vidi i ovu sadašnju, želi je odmah kupiti i pokloniti nekome koga želi obradovati , kao što su nju, poklonom od kojeg je sve počelo, obradovali njeni prijatelji.