‘Kazna doživotnog zatvora jedina zamisliva’, obratio se i Ratko Mladić

“Srebrenica je ključ ovog suđenja. To je nekada bio u historiji rudnički grad iz kojeg su vadili zlato i olovo. U Srebrenici, koliko ja znam u vrijeme SFRJ nije bilo paravojske, nije bilo vojske, i kao oficr ja nisam nikada ušao u Srebrenicu samo u toku ovog rata, ni u Žepu, ni u Goražde”, kazao je na kraju dvodnevnog žalbenog procesa pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, Ratko Mladić.

Ratko Mladić na izricanju presude, 22.11.2017.
Ratko Mladić na izricanju presude, 22.11.2017.

Njemu je dozvoljeno da se deset minuta obrati Žalbenom vijeću, iako je on tražio da obraćanje traje 31 minutu, što je odbijeno.

U svom obraćanju je naveo da ne brani sebe već druge patriote.

„Ja sebe ne branim, ja sam čovjek koji je cijeli život profesionalni vojnik. Čestito sam radio i u miru i u ratu u skladu sa zakonima moje države koju je razorio NATO pakt“, rekao je Mladić.

Kazao je kako su 1993. godine tokom rata u Bosni i Hercegovini uspostavljene zaštićene zone, što je kako tvrdi značilo da treba da budu demilitarizovane.

“Ja sam potpisao u to vrijeme sa komandatom Armije BiH Seferom Halilovićem da se poštuje svaka zaštićena zona. To je značilo da je trebalo da se demilitarizuje Srebrenica, Žepa, Goražde, Bihać, Sarajevo. U Sarajevu je cijelo to vrijeme i poslije 1993. bio Prvi korpus Armije BiH. Je li on razoružan? Nije. Zašto? Ko je kriv? Ratko Mladić?”, pitao je on.

Kazao je kako nije svetac, već običan čovjek i dodao da je njega sudbina dovela da brani “svoju državu SFRJ”.

„Nije počeo rat Ratko Mladić. Nije on napravio plan napada na Jugoslaviju. Ova optužnica je pala u vodu“, kazao je on na kraju. Prethodno je Mladićev branitelj Dragan Ivetić upozorio Vijeće na Mladićevo, kako je rekao, mentalno i zdravstveno stanje.

Obraćanjem Ratka Mladića završen je javni dio sjednice. Žalbeno vijeće će se, kako je najavila sutkinje Matimba Nyambe, sada povući na vijećanje i konačna presuda se očekuje naredne godine.

Tužiteljica o Srebrenici
Drugi dan dvodnevnog Žalbenog pretresa (25. i 26. avgust) u predmetu Tužilac protiv Ratka Mladića Pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove počeo je odgovorom tužiteljice Laurel Baig na žalbe Odbrane koje se odnose na peti žalbeni osnov koji se tiče Srebrenice.

Ona je kazala da je Udruženi zločinački poduhvat u početku obuhvatao činjenje zločina, progona i prisilnog premještanja, te da je Vijeće ubjedljivo zaključilo da je Mladić komandovao i rukovodio koordiniranim radnjama Vojske Republike Srspke i policijskim snagama koje su mu bile podređene.

“Mladić je lično nadzirao ove operacije”, kazala je tužiteljica Baig.

Dodala je kako je Mladić u julu 1995. koristio snage bosanskih Srba pod njegovom komandom da na silu premjesti hiljade bosanskih žena, djece i staraca i da strijelja na hiljade muslimana.

“Mladićeve snage su direktno napale civile, granatirale su džamije, prijetile su civilima i napadale ih, silovale”, kazala je ona.

Tužiteljica Laurel Baig je podsjetila kako je čak 15.000 muslimana pokušalo da pobjegne kroz šumu, a da je ostatak stanovništva tražilo spas u obližnjim Potočarima.

Kada su srpske snage, kako je kazala tužiteljica, zauzele to područje, Mladić je 12. jula prošao kroz grad i pobjednički ga proglasio “srpskom Srebrenicom”. Potom je dodala kako je, nakon što su borbe završene, nagovjestio zločine do kojih će doći.

Baig je podsjetila kako je 12. jula Mladić nadzirao svoje snage dok su ukrcavali žene i djecu u autobuse “koji su trebali ići pod kontrolu bosanskih Muslimana”.

“Mladić je naredio da se otvori taj put”, rekla je ona.

Tužiteljica se u odgovoru na navode žalbe Ratka Mladića, koje se odnose na genocid u Srebrenici, poziva na lično učešće i ulogu Ratka Mladića u događajima koji su se desili u julu 1995. godine u Srebrenici.

“Muškarci muslimanske nacionalnosti u prisustvu optuženog Mladića bili su izdvajani, nakon čega su ubijeni. Radilo se čak o dječacima starosti od 11 godina”, kazala je ona.

Tužiteljica Baig je kazala kako Mladićeva odbrana tvrdi da nije postojao zajednički plan da se pogube muškarci i dječaci u zaštićenoj zoni Srebrenica, te da Tužilaštvo nije tvrdilo da je sastanak za to održan.

Dodala je kako ništa ne zavisi od toga je li održan određeni sastanak.

“Udruženi zločinački poduhvat ne zahtijeva da postoji sastanak i izričiti dogovor. To jutro, 12. jula, zajednički cilj je upućivao na plan da se ubiju muškarci”, navela je ona.

Kako je dodala, na osnovu dokaza Tužilaštva do jutra, 12. jula, svi relevantni vojni i policijski rukovodioci pripremali su se za pogubljenja.

Dokazi pokazuju da su ostali u lancu komandovanja već znali za plan 12. jula i da je u hotelu “Fontana” to jutro Mladić najavio da će muškarci biti odvojeni da bi se navodno provjerilo jesu li počinili zločine.

Prema njenim riječima to je poslužilo samo kao opravdanje i ubrzo se pokazalo da se nije radilo o razdvajanju radi provjera.

“Muškarci su bili premladi ili prestari da bi se utvrdilo jesu li radili ratne zločine”, kazala je tužiteljica Baig.

Vijeće je, prema njenim riječima, utvrdilo da su ubistva bila sistematična.

“Razmjere i logistika operacija sistematskih ubijanja pokazuju da je postojao plan sa najvišeg nivoa kojim je upravljao Mladić”, navela je Baig.

Govoreći o tvrdnji Mladićeve odbrane da je on bio u Beogradu od 14. do 16. jula u Beogradu, Tužilaštvo je navelo da je Pretresno vijeće pažljivo razmotrilo taj argument i zaključilo da to ne predstavlja alibi”.

“Ubistva su počela 12. jula, a masovna ubistva 13. jula 1995.”, rekla je tužiteljica Baig i dodala da je njegova uloga bila takva da nije uključivala njegovo prisustvo na svakom mjestu, te da njegovo odsustvo iz Srebrenice ne umanjuje zločine.

Srebrenica je jedan od najznačajnijih tačaka optužnice protiv Ratka Mladića.

Tokom dosadašnjeg žalbenog postupka pred Međunarodnim rezidualnom mehanizmom za krivične sudove, najveći dio vremena posvećen je upravo događajima u Srebrenici iz jula 1995. godine.

U nastavku iznošenja argumenata Tužilaštva, tužiteljica Barbara Goy navela je da je Mladić optužnicom obavješten o svim zločinima.

“Sudska praksa je jasna da u slučaju masovnih zločina zahtjevi za dokazivanja za visoko rangirane optužnice su manje konkretne. Mladićevi argumenti u vezi žalbenih osnova, koji se tiču pojedinih incidenata, trebaju biti odbačeni”, kazala je ona.

‘Kazna doživotnog zatvora jedina zamisliva’
“Imajući u vidu razmjere, brutalnost i karakter zločina, kao i Mladićevu važnu ulogu, kazna doživotnog zatvora je jedina zamisliva kazna u ovom slučaju”, naveli su haški tužioci u posljednjem dijelu svog odgovora na Mladićevu žalbu.

Tužiteljica Barbara Goy je kazala da su zločini u ovom predmetu neki od najvećih mogućih, a baza zločina jedna je od najvećih koja se ikada pripisala nekom optuženom pred tim sudom.

“Ovo se može usporediti samo sa suđenjem predsjedniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću”, rekla je ona.

Podsjetila je kako je Žalbeno vijeće Mehanizma podiglo Karadžićevu kaznu sa 40 godina na doživotni zatvor, zato jer je kazna zatvora od 40 godina “bila toliko nerazumna i tako očito nepravedna da je predstavljala zloupotrebu diskrecionih ovlaštenja prvostepenog Vijeća”.

“Mladićevi zločini u velikoj mjeri se poklapaju sa onima za koja je osuđen Karadžić i za Mladića je kazna doživotnog zatvora jedina zamisliva kazna. Ništa manje od maksimalne kazne u ovom slučaju ne bi bilo prikladno”, objasnila je tužiteljica.

Govoreći o žalbi Odbrane za odmjeravanje kazne, ona je kazala da je Mladić jedan od najgorih ratnih zločinaca koji su se našli pred međunarodnim sudovima.

Podsjetila je da je provodio kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja protiv civilnog stanovništva u Sarajevu tri i po godine, kao i da je odgovoran za genocid u Srebrenici, prisilno uklanjanje žena i djece, te uzimanje za taoce pripadnika UN-a.

“Cijele porodice su razdvajane, raseljavanje i bile podvrgnute teškim uslovima. Cijele zajednice su razbijene zvjerstvima koje je počinio Mladić”, rekla je ona.

Podsjetila je i da su Mladićevi podčinjeni Vujadin Popović, Ljubiša Beara i Zdravko Tolimir osuđeni na doživotne kazne za genocid u Srebrenici, kao i Stanislav Galić za granatiranje i snajpersko djelovanje protiv civila u Sarajevu.

Tužilaštvo o greškama Pretresnog vijeća
Tužiteljica Laurel Baig je u nastavku drugog dana dvodnevnog Žalbenog pretresa u predmetu Tužilac protiv Ratka Mladića kazala da Tužilaštvo smatra da je Pretresno vijeće pogriješilo kada Mladića nije proglasilo krivim za genocide u još šest bh. opština.

Prvostepenom presudom Mladić je proglašen krivim za deset od 11 tačaka optužnice Tužilaštva u Haagu. Oslobođen je jedino optužbe za genocid počinjen u šest bh. opština tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.

Tužiteljica Baig je navela da je zaključeno da su lokalni počinioci imali namjeru da fizički uklone grupu u svakoj od opština, te da je Vijeće uzelo u obzir žestinu napada, više hiljada ubistava.

“Od kojih su neki ubijeni u svojim domova, masakrirani, zatvarani i izgladnjivani, da su im nanošene povrede koje su dodatno doprinijele uništenju zaštićene grupe, a za one koji su preživjeli Vijeće je utvrdilo da je šteta imala razne fizičke i psihičke posljedice”, navela je Baig.

Ona je objasnila da svrha kriterija “znatnosti” ne predstavlja eksplicitno kriterij za genocidnu namjeru.

“Kada se uzima samo jedna opština i dio grupe, sud mora da utvrdi da li je taj dio znatan i da brojčana veličina jeste nužna i važna polazna tačka, ali nije uvijek i krajnja tačka ispitivanja”, kazala je tužiteljica Baig.

Odgovor Odbrane o opštinama u kojima nije dokazan genocid
Peta-Louise Bagott, pravna savjetnica u timu odbrane Ratka Mladića, odgovarajući na navode Tužilaštva za opštine u kojima nije dokazan genocid, je rekla da Optužba ima obavezu da dokaže da je Prvostepeno vijeće napravilo pravnu grešku zbog koje nije mogla biti donesena razumna odluka.

Rekla je kako Tužilaštvo mora uvjeriti Žalbeno vijeće da su dokazi toliko nedvosmisleni da bi svako vijeće donijelo odluku za koju se oni zalažu.

Bagott je kazala kako odbrana smatra da Prvostepeno vijeće nije napravilo grešku i pozvala je Vijeće da u cijelosti odbaci žalbu Tužilaštva i da potvrdi prvu tačku presude.

Šta je rekao Mladićev advokat?
Branilac Ratka Mladića, Dragan Ivetić, kazao je, odgovarajući na navode Tužilaštva, da su tvrdnje da je Mladić bio zadužen za transport civila iz Potočara netačne.

“Optužba se oslonila na da odrecituje konstatacije Vijeća za koje Odbrana tvrdi da su greške, da se oslanjaju na pogrešne stavke iz presude”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, Tužilaštvo je više puta govorilo o koloni muškarca i, kako je naveo, svaki put su tvrdili da je zločin blokirati i upuštati se u bitku sa “ovom naoružanom formacijom”.

Prema Ivetićevim tvrdnjama, direktive koje su dolazile su govorile da vojne trupe treba da se pridržavaju zakona i da civilno stanovništvo nije meta operacije.

On je, odgovarajući na navode Tužilaštva, rekao i da su snage Ujedinjenih nacija (UN) utvrdile da su sanitarne i druge uslove u Potočarima izazvane vrućinom, a da je veliki broj ljudi na tom mjestu stvorio potencijalnu humanitarnu katastrofu.

Podsjetio je na neke iskaze svjedoka koji su saslušani u toku dokaznog postupka.

Prema njegovim riječima, ti svjedoci su rekli da je stanovništvo, zbog loših uslova, nemogućnosti dolaska do hrane, vode i zbog velikih vrućina, tražilo način da ode sa tog područja.

“Stav je Tužilaštva da su ova djela zločin. Ja mislim da to stvarno nije tačno. Ako je tako, onda je UN kriv za takva postupanja”, dodao je Mladićev branitelj.

Govorio je i o izjavi glavnog istražioca Tužilaštva koji je svjedočio da prije incidenta u Kravici nije bilo koordiniranih ubistava i masovnih strijeljanja, dok su drugi svjedoci, prema njegovim riječima, govorili da je u Kravici bila policija.

“Nije postojao unaprijed napravljen plan da se nešto loše radi. Zaštićeni svjedok je rekao su se stvari promijenile nakon jednog incidenta koji je razljutio stražare”, kazao je Ivetić.

Prema njegovim riječima, događaj u Kravici je strašan, no “taj incident se nije desio po naređenju Mladića”.

Advokat Ivetić je tvrdio da Mladić nije izdao bilo kakvo naređenje za masakr u Kravici i da je taj zločin potaknut incidentom gdje je zarobljenik oteo pušku od stražara.

Osuđen prije tri godine
Ratni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić je 22. novembra 2017. godine prvostepeno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja.

Žalbe na prvostepenu presudu uložili su i odbrana i tužilaštvo.

Mladićeva odbrana traži da Žalbeno vijeće poništi zaključke Pretresnog vijeća i da donese oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje, odnosno umanjenje izrečene kazne, dok tužilaštvo ulaže žalbu po dva osnova – osporavajući oslobađajući dio s prijedlogom da se osudi za genocid za šest općina.

Tužiteljica Baig je navela da je Mladić u Srebrenici ograničio humanitarnu pomoć čime je teško naškodio stanovništvu.

Ona je kazala i da je jedna od vojnih naređenja iz Direktive 7 operacija “Krivaja 95”, da se napadne srebrenička enklava. Radovan Karadžić 8. marta 1995. potpisuje Direktivu broj 7 kojom nalaže “stvaranje uslova totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljeg opstanka i života mještana u Srebrenici i Žepi”.

Tužiteljica Baig je rekla kako Odbrana iskrivljuje stav Tužilaštva, jer je prema njenim riječima po ovom pitanju Tužilaštvo dosljedno govorilo da u ovom naređenju postoji legitimni vojni cilj i kriminalni cilj.

“Svrha napada je bila nestajanje enklava. Mladićeve snage su napale enklave i Mladić je postigao vojnu pobjedu. Argumenti Mladića ignorišu da je operacija rata bila nasilna i prinudna”, kazala je ona.

Dodala je kako u toj operaciji nije bilo ništa humanitarno već sasvim suprotno.

“Radilo se o barbarskoj operaciji. Ignoriše se sila koja je korištena da se bosanski Muslimani očiste iz tog područja”, navela je ona.

Prema njenom mišljenju Pretresno vijeće je tačno zaključilo da su okolnosti bile užasne i da nije bilo izbora da li će stanovništvo otići ili ostati u Srebrenici.

“Mladić ignoriše da prisiljno iseljenje nije uspjelo ispuniti kriterije „pravnog isljevanja”, objasnila je.

Tužiteljica Laurel Baig kazala je kako je Odbrana nastojala u svojoj žalbi predstaviti operaciju prebacivanja desetina hiljada bošnjačkih žena, djece i staraca iz Srebrenice kao “humanitarnu operaciju”.

Navela je kako odbrana ignoriše nasilje koje je korišteno u toj operaciji ali i strah koji je izazvala višegodišnja kampanja etničkog čišćenja.

Šta je utvrđeno?
Tokom procesa koji je počeo 16. maja 2012. izvedena su 592 svjedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala.

Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.

Optužnica protiv Mladića prvobitno je podignuta 24. jula 1995.

Nakon što je u bjekstvu proveo skoro 16 godina, on je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. i prebačen na MKSJ 31. maja 2011.

Suđenje je započelo 2012. i trajalo je ukupno 530 dana. Žalbe na Prvostepenu presudu uložili su i odbrana i tužilaštvo. Mladić je od Žalbenog vijeća zatražio da produži rokove za postupak podnošenja podnesaka.

Zbog pandemije korona virusa iznošenje žalbi održava se bez prisustva novinara i javnosti.

Posted by on 2020-08-27. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login