Kinezi dolaze u BiH zbog Valtera, ali i nečeg drugog

Trebević, Žičara, Sarajevo

U glavnom gradu Bugarske, Sofiji, 6. i 7. jula biće održan sedmi sastanak premijera Narodne Republike Kine sa premijerima 16 država Centralne i Istočne Evrope, poznat po skraćenici 16+1. Bosna i Hercegovina je među učesnicima Samita, od kojeg očekuje nove kineske investicije u oblasti autoputeva, željeznica, energetike ali i više turista koji u glavni bh. grad uglavnom dolaze zbog Valtera, odnosno filma Valter brani Sarajevo.

To je najgledaniji film svih vremena u Kini a vidjelo ga je više od 300 miliona gledalaca. O saradnji BiH i Kine, govori predsjednik Udruženja “Bosansko-Kinesko prijateljstvo“, Faruk Borić.

RSE: Gdje se BiH nalazi u odnosu na druge zemlje članice Inicijative „16+1“ i u čemu je značaj održavanja zajedničkih sastanaka kineskog i premijera zemalja centralno-istočne Evrope?

Borić: Samit 16 +1 postoji već sedam godina, ideja je potekla iz Narodne Republike Kine kako bi sa 16 država (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Estonija, Hrvatska, Letonija, Litvanija, Mađarska, Makedonija, Poljska, Rumunija, Slovačka, Slovenija i Srbija), koje su kolokvijalno u tranziciji ili su prošle tranzicijske reforme lakše ostvarila privrednu saradnju na bilateralnom i multilateralnom planu i investirala u projekte od posebnog značaja. To je razumljivo jer NR Kina zbog svojih kapaciteta preferira ovakvu vrstu inicijativa kako bi projekti bili kvalitetom i kvantitetom sve veći i bolji. BiH je jedna od tih 16 država i realno nalazi se na sredini te ljestvice, ako ocjenjujemo ostvarenu saradnju.

Može se reći da je BiH je napravila progres u odnosu na prve godine ovih sastanaka, kada je bila na začelju, iako postoji još prostora za napredak, prije svega na području infrastrukture i energetike, za šta je Kina posebno zainteresirana. Pri tom mislim na velike projekte kao što je izgradnja Bloka 7 Termoelektrane (TE) u Tuzli, izgradnju TE Banovići koja je poodmakloj fazi ali i na mrežu autoputeva. U Republici Srpskoj već su ostvareni određeni ugovori o tome a ja se nadam da će se isto uskoro desiti i u Federaciji. Saradnja BiH – Kina ide uzlaznom linijom ali da bi bila još bolja, treba raditi na poslovnoj klimi u BiH i olakšati stranim investitorma a samim tim i Kinezima kroz saradnju “16+1” da lakše plasiraju svoje investicije u BiH.

Nakon samita u Sofiji, mogu se očekivati nove kineske investicije u BiH ali i dalje razvijanje saradnje u oblasti nauke, sporta, kulture…

RSE: Osim privrednih veza, mnogo je i drugih, uslovno rečeno ljudskih, koje povezuju BiH i Kinu. Šta možete izdvojiti kao napredak između dva Samita „Kina+16“?

Borić: Od prethodnog Samita u Budimpešti koji je održan u novembru 2017. godine, BiH i Kina su međusobno ukinule vize tako da svi koji žele doći u jednu ili drugu zemlju, to mogu uraditi bez velikih problema. Kinezi u BiH, odnosno u Sarajevo stižu prije svega zbog Valtera, odnosno popularnog filma Valter brani Sarajevo. Na listi asocijacija vezanih za BiH za Kineze je na prvom mjestu Valter pa onda Sarajevo. Film je, kako je poznato, postigao nevjerovatan kulturološki uticaj na jednu generaciju ’70-ih godina a to se transformiše i do današnjih generacija koje su stasale ali koje vole taj film zbog svojih roditelja ili onog što se priča o Valteru.To je veliki potencijal za razmjenu ljudi a samim tim ideja ali, to je prilika i za ekonomski napredak. Jer, turistički potencijal koji ima NR Kina čini se da u BiH još nije prepoznat.

Očekuje se da će ove godine biti 50.000 posjeta iz Kine Bosni i Hercegovini, i to je jedan pristojan broj, ali ga treba uporediti sa brojkom od 120 miliona građana Kine koji svake godine izlaze iz svoje zemlje u potrazi za turističkim destinacijama. Jedan posto od 120 miliona je milion i dvjesto hiljada! Zamislite kako bi to bilo da u Bosnu i Hercegovinu dođe milion turista godišnje! Postali smo zaista prava turistička destinacija, a sa Valterom i sa razvojem takve vrste kulturno-istorijskog turizma sigurno možemo ostvariti i mnogo bolje rezultate od postojećih 50.000 kineskih turista.

RSE: Da podsjetimo da u Bosni i Hercegovini postoje Konfucijevi instituti, da na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu postoji katedra za kineski jezik. Sve to ide u prilog razvijanju saradnje.

Borić: Tako je. U Bosni i Hercegovini postoje dva Konfucijeva instituta, jedan u Sarajevu, otvoren 2014. godine, drugi je u Banjaluci, otvoren ove godine. U Istočnom Sarajevu, već nekoliko generacija uči kineski jezik. Ja bih opet iskoristio priliku da usporedim to sa činjenicom da u Velikoj Britaniji, jednoj velikoj Britaniji, čiji jezik je jezik lingua franca današnje civilizacije, 500.000 djece uči kineski jezik. Znači, jedna takva kolonijalna sila je shvatila značaj učenja kineskog jezika, znanja kojim mi već ovdje na tržištu oskudijevamo – ne raspolažemo niti prevodiocima, niti turističkim vodičima, koji bi mogli također da doprinesu značajnijoj posjeti naših prijatelja iz Narodne Republike Kine.

Tako je moja poruka na kraju svim građanima Bosne i Hercegovine, naročito roditeljima, da usmjere svoju djecu da uče kineski jezik. Vjerujte, ja već jesam. Na pitanje, da li je to teško, obično kažem, treba početi raditi – kao što stara istočnjačka mudrost kaže: Put od hiljadu kilometara počinje prvim pređenim korakom. Ništa nije teško.

RSE: BiH je pristupila kineskoj incijativi „Pojas i put“. Šta je njen smisao?

Borić: Inicijativa “Pojas i put” multilateralna je inicijativa koju je pokrenuo kineski predsjednik Xi Jinping 2013, sa ciljem povezivanja država i nacija na nekadašnjem Putu svile. Od tada, pa do 2018., Inicijativa se razvila i ima šest kopnenih ruta i jednu morsku, i svaka od ruta ima određene države uključene.

Morski put je za BiH naročito interesantan jer povezuje Sredozemlje i nama bliske luke poput Soluna, Rijeke, sa Indijskim okeanom a onda i dalje prema Kini. Rute na pojasu i putu pokrivaju 74 posto svjetskih prirodnih rezervi i oko 50 posto kulturne baštine, obuhvata 4,4 milijarde ljudi, 69 država, 63 procenaat svjetske populacije, ali svega 29 posto svjetskog GDP-a. Bosni i Hercegovini su interesantni i kopneni putevi koji povezuju Evropu i Aziju.