Kloniranje majmuna – razlog za sreću ili strah?

klonirani majmuni, Kina

Kineski naučnici klonirali su dva majmuna Zong Zoa i Hua Hua, što je dio naučne javnosti pozdravio velikim aplauzom, ali kritičari kloniranja strahuju da je na redu ljudska vrsta i upozoravaju na loše strane tih eksperimenata.

Dobra strana ovog kineskog uspjeha je dokaz da brzo napreduju tehnologije koje imaju veliki potencijal primjene u brojnim područjima biomedicine.

Lakše se istražuje liječenje raznih bolesti, rješavaju problemi neplodnosti i izumiranja vrsta, a kloniranje pomaže uzgoj organa i produžavanja života.

Kloniranje životinja ili organa bi, takođe, trebalo da smanji broj životinja koje ljudi love kako bi ih koristili za medicinske eksperimente.

Međutim, ova vijest je naišla na kritike i upozorenja zbog činjenice da otvara brojne etičke dileme.

Aktivisti za zaštitu životinja ističu da su kineski naučnici predstavili samo pozitivne strane novog uspjeha – dvoje slatkih majmunčića.

Pri tome su ostali mladunci preživjeli samo nekoliko dana ili mjeseci i uginuli u bolestima i mukama. NJih, kao dio ekperimenta, ne pominju, osim brojkom koja govori da je uspjeh ostvaren tek iz – 79 pokušaja.

Neki kritičari podsjećaju da je prvi klonirani sisar ovca Doli, koja je stvorena istom tehnikom nakon 277 pokušaja, živjela samo šest godina, dok je prirodni životni vijek ovaca dvadesetak godina.

Najviše kritičara osvrnulo se na pitanje koje najviše plaši – šta će se desiti kada počne kloniranje ljudi?

Najoštrije je reagovao i Vatikan. Nadbiskup Vinćenco Palja upozorava da je potrebno procijeniti rizike mogućnosti korištenja takvih eksperimenata na ljudima.

“Nije sve što je moguće samim tim i ispravno”, smatra Palja, predsjednik Papinske akademije za život.

Zagovornici kloniranja ističu da ono vodi prema reprodukciji, odnosno dugovječnosti i da će biti više organa za transplantaciju.