Ko je za, a ko protiv promjene Daytonskog sporazuma?

Prvi i najjasniji stavovi o tome da se Daytonski sporazum (Dayton Peace Agreement) treba mijenjati 25. godina nakon što je potpisan, mogli su se čuti od predstavnika američke administracije upravo ovih dana, kada se obilježava ova godišnjica.

Daytonski mirovni sporazum, Pariz
Daytonski mirovni sporazum, Pariz

Uz pomoć američke administracije je i potpisan ovaj sporazum (puni naziv Opšti okvirni sporazum za mir), kojim je okončan troipogodišnji rat u (1992.-1995. godine) Bosni i Hercegovini.

Od 1. do 21. novembra 1995. godine je održana konferencija u američkom vojnoj bazi kod Daytona.

Učesnici pregovora bili su tadašnji predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske – Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman – te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Sporazumom, koji je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine, predviđen je i Ustav Bosne i Hercegovine, koji predstavlja Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma, u kojem je dogovoreno da zemlja ima dva entiteta – Federacija BiH (FBiH) i Republika Srpska (RS).

Kakav je stav SAD?
Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden naveo je 14. decembra kako je to prilika za sve strane da “razmišljaju o mogućnosti svjetlije budućnosti i da se ponovo posvete teškim, ali neophodnim koracima za izgradnju potpuno funkcionalne BiH za svoje građane”.

U sličnom tonu bio je i zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Matthew Palmer, koji je 15. decembra takođe poručio “da su potrebne izmjene i Ustava BiH, ali i strukture vlasti u toj državi”.

“To će zahtijevati u nekom trenutku izmjenu Ustava, izmjene struktura vlasti u BiH, koje će pripadati narodu BiH, vodstvu te zemlje na svim stranama”, naveo je Palmer, koji je održao konferenciju za novinare nakon virtuelnih sastanaka sa crnogorskim zvaničnicima 14. decembra.

Kakav je stav EU?
Šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU Johann Sattler poručio je na svečanosti u sarajevskoj Vijećnici 12. decembra da “vlasti moraju napraviti odlučnije korake u tom pravcu”, govoreći o boljoj sadašnjosti i budućnosti.

“Uvjereni smo da se značajan korak mora i može ostvariti naredne godine. Prelazak iz postkonfliktne faze u fazu pristupanja u EU, iz Daytona u Brisel. Evropa je već tu, sada je vrijeme za EU. Živjela BiH”, poručio je Satler.

Šta bi promjene podrazumijevale, Satler je naveo u zajedničkoj kolumni sa ambasadorom SAD-a u BiH Erikom Nelsonom, objavljenoj 14. decembra, u kojoj pozivaju na promjene za funkcionalniju BiH.

“One uključuju vjerodostojne mjere za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u političkim i upravnim strukturama, te napredak po pitanju ciljanih ustavnih reformi za bolju funkcionalnost zemlje i zaštitu prava građana”, navedeno je u kolumni.

Visoki predstavnik o Daytonu
Istovremeno, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko poslao je poruku kako je “Daytonski sporazum donio mir, ali to nije kraj, mir je samo polazna tačka”.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) 25. novembra, Incko je istakao da je “sa istim Ustavom kakav je danas na snazi u BiH urađeno mnogo, ali vrijeme je da se on mijenja, ako ništa bar u dijelu u kojem vrijeđa i diskriminiše ljude”.

“Neki misle da će onda doći do centralizacije Bosne i Hercegovine. Mi znamo da je Republika Srpska totalno centralizovana, ali Bosna i Hercegovina nije i nikada neće biti centralizovana, ali ona mora biti funkcionalna. Funkcionalna da neke stvari jednostavno funkcionišu”, rekao je Incko za RSE.

Kakav je stav Turske?
Stav Turske je da mora postojati sistem koji bolje funkcioniše. Takvo razmišljanje iznio je šef turske diplomatije Mevlut Cavusoglu u govoru na svečanosti u sarajevskoj Vijećnici 12. decembra.

“Dostignuća Daytona su izuzetna. Ali, mnoge stvari su se promijenile, tokom posljednjih četvrt vijeka. Zato se moramo prilagoditi novim realnostima. Mora postojati sistem koji bolje funkcioniše i koji će unaprijediti dobrobit svih građana BiH”, rekao je Cavusoglu.

Rusija i Srbija protiv
Ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je 14. decembra u Istočnom Sarajevu da je Daytonski sporazum “temelj funkcionisanja BiH”, te da “treba poštovati ravnopravnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta”.

“Htio bih reći da svaki pokušaj rušenja Daytona može da izazove najozbiljnije rizike i posljedice”, poručio je Lavrov.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se promjenom Daytonskog sporazuma traži da RS nema entitetska ovlaštenja za koja se “srpski narod borio i izborio u ratnom sukobu”.

Vučić je rekao da je njegovo pitanje za sve koji se time igraju na nivou svijeta – šta će se mijenjati i da li je to eufemizam za oduzimanje nadležnosti RS-u, kao i da je to bar tri puta pitao i njemačku kancelarku Angelu Merkel.

“Da objasnim zašto to pitam – od uspostavljanja Ustava BiH, nadležnosti BiH su samo carinska politika, monetarna politika, migraciona politika, i tako dalje. Sve ostalo je u nadležnosti entiteta”, rekao je Vučić 18. decembra za TV Prva.

Hrvatski državni vrh o Daytonu
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izazvao je brojne reakcije u BiH svojom izjavom “prvo sapun, onda parfem”, govoreći o Daytonskom sporazumu na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) 11. decembra.

“Neka se ne zanose da će bilo kakve strateške odluke o ičemu biti donošene bez suglasja triju konstitutivnih naroda, i to nije nikakav srednji vijek, i bez toga nema građanske države. Dakle, još jednom govorim – građanska država je daleki, daleki san, i to je lijepa stvar, ali prvo sapun, onda parfem”, rekao je Milanović.

Sa druge strane, premijer Hrvatske Andrej Plenković, u govoru pred Skupštinom Ujedinjenih nacija (UN) 25. septembra, iznio je stav kako 25. godišnjicu Daytonskog sporazuma treba iskoristiti za reviziju njegovih postignuća i situacije u BiH.

“Neki smatraju kako je Daytonski sporazum davno zastario i kako bi ga trebalo revalorizirati, a ova tvrdnja bi trebala ostati otvorena za raspravu. Ova rasprava trebala bi biti razriješena unutar BiH, njezinih naroda, građana i institucija, čemu su Hrvatska i međunarodna zajednice spremne pomoći”, poručio je Plenković i 15. decembra gostujući na Konferenciji “Nasljeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog sporazuma”, u Zagrebu.

Suprotni stavovi vodećih bh. snaga
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kazao je da “Daytonski sporazum nije napravljen da bude mijenjan i ukinut bez dva entiteta i tri suverena naroda”.

Da Daytonski sporazum ne treba dirati, rekao je i lider opozicione, Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović.

“Mislim da je svako raspakivanje Daytona potencijalna opasnost za mir u BiH i prava nepotrebna avantura za RS”, rekao je Šarović za RSE 16. decembra.

U Stranci demokratske akcije (SDA), čiji je lider Bakir Izetbegović, ističu kako je davno trebalo mijenjati Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno Ustav BiH.

“Moramo promijeniti Ustav, jer još od 2009. godine imamo međunarodnu obavezu prema Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, kada je u pitanju presuda Sejdić-Finci. U međuvremenu su donesene još četiri presude, znači imamo ukupno pet presuda protiv BIH u kojima je utvrđeno da Ustav i izborno zakonodavstvo diskriminiraju građane ove zemlje, jer im uskraćuju pravo da se kandidiraju u izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH”, rekla je za RSE članica Predsjedništva SDA Alma Čolo, 16. decembra.

Lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović je, govoreći o Daytonu danas, na zagrebačkoj konferenciji 15. decembra, naznačio kako “današnji koncept djelovanja i unutrašnje uređenje BiH vidno odudaraju od izvornog sporazuma kao posljedica djelovanja različitih međunarodnih zvaničnika i nametnutih prepravki”.

“Nužno je iskoristiti trenutni okvir Daytonskog sporazuma, čuvajući njegove vrijednosti te osigurati, prije svega, izmjene Izbornog zakona BiH i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima vlasti, u skladu sa Ustavom BiH. To bi se trebalo dovršiti u prvih šest mjeseci 2021. godine”, rekao je Čović.

Naša stranka, opoziciona politička partija, insistira na promjenama Ustava BiH.

“Mislimo da je postojeći Ustav zastario, da je on ispunio svoju funkciju u zaustavljanju rata, ali da je vrijeme da BiH pređe u briselsku fazu. To znači da mora imati Ustav kakav postoji u drugim zemljama i da ovo bude građanska država koja će imati racionalne mehanizme za zaštitu vitalnog etničkog interesa”, rekao je za RSE Predrag Kojović, predsjednik te političke partije, 16. decembra.

Zašto se razgovara o promjeni Daytona?
Da bi BiH mogla da nastavi sa pristupanjem EU, moraće da dođe do promjene Ustava BiH, samim tim i Daytonskog sporazuma.

Evropska komisija je u maju 2019. godine usvojila mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego je navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU moglo odlučiti o sljedećim koracima.

Prioriteti se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i zaštitu prava svih građana.

Neka pitanja, na primjer, zahtijevaju izmjene odredbi Ustava BiH kojima su trenutno dana ekskluzivna prava konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, odnosno njihovim političkim predstavnicima, kod izbora ili imenovanja u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

Originalni primjerak Daytonskog sporazuma izgubljen je u Predsjedništvu BiH, a u Bosnu i Hercegovinu ga je donio lično Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, kao njegov potpisnik.

Nestanak dokumenta prijavio je u februaru 2008. tadašnji član Predsjedništva Željko Komšić. Originalni primjerak Daytonskog sporazuma još nije pronađen.

RSE

Posted by on 2020-12-23. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login