Koalicija za zaštitu rijeka: Izgradnja hidroelektrana u BiH je rizična i kriminalna

Od 1995. godine do danas u BiH je izgrađeno 65 malih hidroelektrana, a na 244 rijeke, koliko ih ova država ima, planirano je da se izgradi preko 300.

Mural na brani Idbar, Konjic

Mural na brani Idbar, Konjic

Dakle, u prosjeku na svakom vodotoku planirana je minimalno jedna hidroelektrana. Riječna mreža u BiH iznosi oko 4000 km, što znači da bi se na svakih manje od 15 kilometara morala podići po jedna brana. Organizacije koje se bave zaštitom prirode i okoliša upozoravaju da bi to drastično uticalo na ekosistem naše države, pa su u junu 2016. godine osnovali “Koaliciju za zaštitu rijeka BiH”.

Koaliciju čine organizacije civilnog društva i pojedinaca ljubitelja prirode koji prate i preisputuju planove za izgradnju hidroelektrana i zalažu se za razvoj turizma, tradicionalnih djelatnosti koje mogu osigurati više raznovrsnih radnih mjesta i ostvariti veći razvoj lokalnih zajednica. Ona trenutno okuplja preko 20 organizacija iz cijele države i djeluje na teritoriji oba entiteta. Njen cilj je da iz svakog kraja države ima nekoga na koga se može osloniti da će brzo reagovati, na vrijeme informisati i dijeliti informacije sa ostalima kada je to potrebno.

Osim organizacija koje se bave zaštitom životne sredine za koaliciju su jako važni pojedinci i organizacije koje svojim radom daju primjer na koji način se rijeke mogu održivo koristiti, sa minimalnim uticajem na prirodu i sa dobitima za lokalno stanovništvo. U takve saradnike spadaju kajak-kanu i rafting klubovi, planinari, penjači i udruženja ribara.

U rad koalicije uključen je i “Centar za životnu sredinu”, a aktivistice ove organizacije Nataša Crnković i Jelena Ivanić su u razgovoru za BUKA magazin dale odgovore na mnoga pitanja vezana za ovu problematiku.

Male hidroelektrane nanose veliku štetu

Nataša Crnković tvrdi da Bosna i Hercegovina izvozi električnu energiju i da samim tim nema potrebe za dodatnom energijom.

“Izuzetak je 2017. godina kada smo zbog velikih suša postali uvoznici, što ide u prilog tome da hidroelktrane ne trebamo graditi jer su klimatske promjene sve više izražene, površinske i podzemne vode se povlače, a sve više je klimatskih ekstrema, suša i poplava. Uz sve to, hidroelektrane onemogućuju održivo upravljanje riječnim ekosistemima”, rekla je Nataša.

Aktivistica tvrdi i da je proizvodnja električne energije iz postrojenja malih hidroelektrana veoma mala u odnosu na štetu koju nanosi rijekama i živom svijetu u njima, kao i lokalnom stanovništvu čiji život često ovisi o ovim rijekama.

“U Republici Srpskoj postoji 17 malih hidroelektrana čija proizvodnja može da podmiri oko 4% potreba stanovništva RS. Na ovaj način gubimo dragocjene izvore pitke vode, rijeke za rekreaciju, vodene sportove i turizam, sve za neznatnu količinu energije. Trebalo bi se ulagati u energetsku efikasnost, kako bismo smanjili potrebe za energijom i gubitke, kao i u izgradnju solarnih i vjetroelektrana”, smatra Nataša.

Male hidroelektrane su većinom privatno vlasništvo i korist ima samo investitor, iako uplaćuje koncesione naknade koje su veoma niske. Sa druge strane investitorima je zagarantovan otkup električne energije iz ovih postrojenja po određenoj cijeni.

MHE Medna na Sani

MHE Medna na Sani

“Mi kao građani finansijski podržavamo ove objekte plaćajući svakog mjeseca određeni iznos naknade za obnovljive izvore energije putem računa za električnu energiju tako da za račun za potrošenu električnue energiju od 86 KM ova naknada iznosi 2,45 KM”, objasnila je Nataša. Ona naglašava da izgradnja predviđena na svakom vodotoku u BiH predstavlja katastrofu i nestanak endemskih vrsta koje se mogu naći samo u netaknutim kanjonima i divljim rijekama Bosne i Hercegovine.

“Dok se u Austriji ulažu milioni evra da se očuva jedna od najvrijedniih ribljih vrsta, mladica, kod nas se radi sve kako bi se ta vrsta istrijebila. Izgradnjom čak i najmanjih hidrocentrala dolazi se do velikih negativnih promjena i degradacije u biljnim i životinjskim zajednicama naše države”, opominje aktivistica.

U toku kampanje Bitka za Sutjesku “Koalicija za zaštitu rijeka BiH” je angažovala tim stručnjaka koji su uradili istraživanja kanjona Sutjeska i Hrčavka. Rezultate istraživanja kao i mišljenja na koji način bi hidroelektrane uticale na vrste i staništa u ovim kanjonima objavljena je u publikaciji, koju čitaoci BUKE mogu pronaći na stranici.

Važno je i mišljenje stanovništva

Naša druga sagovornica, Jelena Ivanić, tvrdi da se po dosadašnjem iskustvu može zaključiti da vlast pogoduje investitorima i da ne sluša i ne pita za mišljenje lokalno stanovništvo koje bi trebalo da odlučuje šta će se graditi ispred njihovih kuća.

“Pored toga, neke od glavnih izjava su da su nam investitori, pogotovo strani, najvažniji i da razvoj ovih objekata znači i razvoj države i lokalnih zajednica što nismo vidjeli da se desilo do sada iako je znatan broj malih hidroelektrana izgrađen. Teško je dokazivo, ali postoji veliko nepovjerenje ka ovom vidu investicija”, kaže aktivistica.

Ona naglašava da način na koji se javnost isključuje iz procesa donošenja odluka pokazuje da su procesi izgradnje hidroelektrana prljavi i kriminalni.
Primjer ovoj tvrdnju je ignorisane dvije jednoglasno donesene odluke o protivljenju hidroelektrani Medna na rijeci Sani od strane Skupštine opštine Ribnik i način na koji je policija koristila silu u slučaju Kruščice kod Viteza.

Jelena je mišljenja da korištenje javnih sredstava za privatne interese ne mogu imati opravdanje nikakvim etiketama javnih interesa.

“Koalicija za zaštitu rijeka BiH” je u stalnom kontaktu sa ministarstvima okoliša Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

“Redovno komentarišemo studije uticaja na životnu sredinu, ekološke dozvole i razne zakone koji se donose i vezani su za oblast kojom se mi bavimo. Pokušavamo pokazati drugu stranu izgradnje hidroelektrana, no ne vidimo sa druge strane shvatanje veličine i ozbiljnosti problema” kaže Jelena i dodaje da stvar ne treba genaralizovati, te da u ministarstvima itekako ima savjesnih i vrijednih ljudi kojima je očuvanje naših prirodnih resursa i dobrobit lokalnog stanovništva prioritet.

“Na žalost oni su trenutno u manjini i na pozicijama koje nisu ključne za donošenje odluka. To u konačnici ne pravi veliku razliku, iako pojedine opštine pokazuju značajne pomake u shvatanju i održivom korištenju prirodnih resursa, što je za svaku pohvalu”, naglašava aktivistica.

Ona navodi da je Koalicija tokom čitave prošle godine sakupljala obavijesti putem zvaničnih zahtjeva za pristup informacijama od nadležnih ministarstava, entiteta i kantona, kao i od komisija za koncesije. Koalicija ima svoju internu bazu hidroelektrane koju aktivisti redovno dopunjavaju svježim informacijama i na osnovu podataka je napravljena i mapa hidroelektrana u BiH.

Aktivistica napominje da društveno uređenje BiH, pogotovo podjeljenost na kantone, stvara veću mogućnost za malverzacije i prikrivanje informacija.

“U našoj bazi nisu hidroelektrane ispod 250 kW, za koje se ne potpisuje koncesija, tj. investitor za ove hidroenergetske objekte ne plaća koncesionu naknadu i ne može se naći u evidenciji koncesija. Trenutno se dešava bum ovakvih objekata, a mi nismo u mogućnosti čak ni da ih evidentiramo.
Po našoj evidenciji u BiH je nakon 1995. godine izgrađeno 65 malih hidroelektrana. Ove hidroelektrane su izgrađene na rijekama poput Vrbasa, Vrbanje, Ugra, Ilomske, Govze, Kraljuščice, Kozice, Željeznice i na mnogim drugim. Uglavnom je riječ o brzim i čistim planinskim rijekama i negativne posljedice ovakve gradnje su već prisutne”, navela je Jelena. Ona tvrdi da je dovoljno da prođemo pored rijeke Ugar i vidimo da je ona uništena rijeka na kojoj se nalaze dvije hidroelektrane, a planirano ih je još pet.

“Širom Bosne i Hercegovine je sve više primjera uništenih rijeka, suvih korita i sela koja ostaju bez vode zbog privatnih interesa”, kaže Jelena i naglašava da je potrebno da stanovništvo prestane slijepo vjerovati vlasti i počne preispitivati odluke i obećanja donosioca odluka.

“Moramo prestati misliti da nište ne možemo promijeniti i da se krenemo uključivati u donošenje odluka na lokalnom novou, jer smo mi ti koji možemo dovesti do promjena. Uključivanje lokalnog stanovništva u ranim fazama planiranja, kada se donose npr. prostorni planovi, je jako važno”, zaključila je Jelena.

Posted by on 2017-12-03. Filed under Banja Luka, Livno, Mostar, Sarajevo, Tuzla, Vijesti iz BH gradova, Vitez, Zenica. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login