Kontrola nevladinih organizacija u RS-u?

Dodikova najava kontrole nevladinih organizacija u RS izazvala je žestoke reakcije u javnosti. Kontrola novca pokušala se uvesti i prije tri godine, ali bezuspješno. Je li ovo politički spin ili stvarna namjera?

Ovo nije prvi put da se pokušava kontrolisati rad nevladinog sektora u Republici Srpskoj. Slično zakonsko rješenje bilo je u proceduri prije nekoliko godina u kojem se čak ostavljala mogućnost zabrane rada pojedinim nevladinim organizacijama za koje se procijeni da politički djeluju, bez objašnjenja šta to ustvari znači. Ukoliko se i sada bude išlo sa sličnom namjerom, iz nevladinih organizacija poručuju da će to biti kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Loša poruka

“Ja se iskreno nadam da to neće ići u smjeru obilježavanja određenih organizacija, jer to onda zaista šalje poruku da sve te strane vlade i organizacije, koje finansiraju rad nevladinog sektora, rade nešto pogrešno. Šalje se poruka cijelom svijetu ali i građanima u BiH; ukoliko kritikuju rad vlasti i institucija da se ide na to da ih se obilježi ili da im se zabrani rad”, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.

U Rusiji je 2012. godine donosen zakon po kojem sve nevladine organizacije koje se finasiraju iz inostranstva moraju da se prijave kao “strani agenti”, što je izraz još iz sovjetske ere. Tri godine kasnije Rusija je otišla korak dalje i donijela zakon kojim se može zabraniti rad nevladinim organizacijama koje ruske vlasti i predsejdnik Putin smatraju nepoželjnim, što je izazvalo snažne reakcije nevladinog sektora. Pritisak ove vrste, ma o kojoj zemlji se radi, može da rezultuje samo gušenjem neistomišljenika u odnosu na vlast, a to ni za jednu demokratiju nije dobro. Novinar Željko Raljić kaže da treba imati u vidu da u BiH na godišnjem nivou uđu značajna sredstva kroz donacije međunarodnih organizacija koje finansiraju civilni sektor, pa i medije.

Ne mogu se vršiti restrikcije na ovaj način

“Nisam siguran šta se tim zakonom želi postići osim u izbornoj godini mahati i prijetiti a to je već uticaj na slobodu medija. Da su svi transparentni u svom poslovanju kada je riječ o novcu, kao što su nevladine organizacije, ne bi bilo problema. I javni sektor može da se ugleda na rad nevladinih organizacija jer je njihovo poslovanje transparentno. I ono je javno i dostupno svima. Ako neko želi da spriječi svaku kritičku misao i kritičku riječ onda je na pogrešnom putu”, kaže Raljić.

Predsjednik RS Milorad Dodik samo je najavio donošenje ovog zakona i to do kraja ovog ljeta, navodeći da tu nema ništa sporno i da takvu praksu imaju mnoge zemlje.

„Niko im ne brani da nastave to da rade, samo će to morati da se kontroliše sa stanovišta informisanja javnosti ko je šta dobio i ko šta radi”, rekao je Dodik.

Raljić navodi da postoje druge metode da se kontroliše priliv novca, ako je to cilj. “Porediti Rusiju i Republiku Srpsku je nemoguće. Vladimir Putin zna zašto je donio takav zakon ali ja ne znam šta Milorad Dodik želi da postigne njegovim donošenjem. Ukoliko on bude predviđao određene restrikcije to će biti problem, jer veliki broj građana živi od tog novca ali i veliki broj medija”, kaže Raljić.