Kultura sjećanja: Genocid u Srebrenici je globalno pitanje

Srebrenica

Uoči 20. godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici u Sarajevu je održana međunarodna konferencija „Genocid u Srebrenici: Ka trajnom sjećanju “. Cilj je bio ukazati na važnost memorijalizacije genocida i kolektivnog sjećanja, o čemu su tokom konferencije, koju je organizovao Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, govorili naučnici koji se bave memorijalizacijom Holokausta kao i zločina u Ruandi.

Od 8.372 prijavljene nestale osobe sa područja Srebrenice i Žepe do ovog trenutka je ekshumirano 7.057 nekompletnih tijela. Tijela su nađena u sekundarnim ili tercijalnim grobnicama.

„Tako da su ta tijela, tih 7.000 tijela, uglavnom nekompletna. Samo manji broj tijela koja su pronađena na površini i u primarnim grobnicama kao one što su obrađene 1996. godine. Od strane istražitelja Haškog tribunala, znači Pilice, Lazete, Cerska, Nova Kasaba su kompletna“, objasnio je Amor Mašović iz Instituta za nestale osobe BiH.

Utvrđivanje identiteta žrtava vršena je DNK-a analizom u Srebrenici i Žepi, pa se ne očekuje identifikacija novih žrtava revizijom mrtvačnica u BiH.

Prema riječima Amora Mašovića, oko 150 žrtava koje su žrtve genocida u Srebrenici, ali nema DNK podudaranja s krvlju preživjelih srodnika.

„Oni su pronađeni u istim masovnim grobnicama u kojima i Srebreničani koji su identificirani, ali mi njihova imena i prezimena ne znamo i najvjerojatnije ćemo teško doći do toga jer se vjerovatno radi o ljudima koji nemaju tako bliske srodnike od kojih bi bilo moguće uzeti referentne uzorke krvi. Ali, i oni su među onih 7.057“, rekao je Mašović.

Očekuje se da bi, nakon ovogodišnjeg 11. jula, u Memorijalnom centru Potočari broj pokopanih posmrtnih ostataka mogao dostići 6.800, a oko 150 ih je sahranjeno u lokalnim mezarima izvan Potočara.

„Sasvim je izvjesno da određeni broj žrtava genocida u Srebrenici, kao i generalno žrtava na cijelom prostoru BiH nikad neće biti pronađen“, rekao je Mašović.

O genocidu koji se dogodio na kraju 20-og vijeka nad bosanskim muslimanima treba govoriti zbog očuvanja kolektivnog sjećanja, smatra direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka Dževada Šuško.

„Smatramo da je kultura sjećanja od egzistencijalne važnost. Kroz činjenice, lične i kolektivne priče, te naučna istraživanja, pokazat će se sveobuhvatna slika genocida. Čin, razlozi i posljedice. Genocid nije samo pitanje Bosne i Hercegovine, nego i Balkana i cijelog svijeta. Genocid nije lokalno, već globalno pitanje. Važno je suočavati se sa genocidom“, rekla je Šuško.

Kako bi žrtve dobile satisfakciju, bh. vlasti trebale bi ponovo aktualizirati pitanje revizije presude Međunarodnog suda pravde o ulozi Srbije u ratu u BiH, smatra bivši tužilac Haškog tribunala Geoffrey Nice, koji je zastupao optužbu na suđenju nekadašnjem srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću.

„Mnogi u ovim krugovima smatraju da ova presuda nije uspješna, jer tad nije bilo dovoljno dokaza. Od tada do danas pojavili su se novi dokazi koji su korisni za ovu presudu. Kad je riječ o reviziji, tu postoje tehnički problemi. Reviziju treba pokrenuti šest mjeseci nakon pojave novih dokaza. I rok je deset godina. BiH ima rok za reviziju ove presude do februara 2017. godine“, naveo je Nice.

Međunarodni krivični sud, odlučujući po tužbi BiH za genocid i agresiju protiv Srbije, odnosno bivše SR Jugoslavije, u februaru 2007. presudom utvrdio da je genocid počinjen u Srebrenici, no ne i da je vlast u Beograda kriva za taj zločin. Srbija je proglašena odgovornom samo za propuste u sprečavanju i kažnjavanju počinitelja genocida.

Presudom iz 2007. MKS je odredio kako je moguće otvoriti postupak preispitivanja odluke, no samo pod uslovom da BiH ponudi nove dokaze.

Ove godine obilježava se 20 godina od genocida nad Bošnjacima Srebrenice, koji su počinili vojska i policija bosanskih Srba. Godišnjica zločina neće biti obilježena samo u Bosni i Hercegovini. U skladu sa rezolucijom Evropske unije, u Velikoj Britaniji raznim aktivnostima cijela sedmica od 5. do 12. jula biće posvećena sjećanju na dešavanja u Srebrenici iz jula 1995. godine.