Ljepota i posebnosti bh. planina u knjizi ‘Zemlja planina’

Planina Maglić

Bjelašnica, Dinara, Maglić, Prenj, Čvrsnica, Zvijezda, Vlašić, Tajan, Jahorina samo su neke od planina koje su obuhvaćene u knjizi “Zemlja planina – Bosna i Hercegovina” autora prof. dr. Dalibora Balliana.

Knjiga na jednom mjestu donosi ljepote i posebnosti planina u BiH, a njena vrijednost je u tome što popunjava nedostajuću literaturu posvećenu velikom broju planina Bosne i Hercegovine na jednom mjestu, s mnogo podataka korisnih širokom krugu korisnika različitog obrazovnog profila i interesa.

Autor knjige dr. Dalibor Ballian nije propustio da se, pišući o vegetaciji, flori i fauni, s posebnom pažnjom osvrne na endemične i rijetke primjere koje su zastupljene na pojedinim planinama Bosne i Hercegovine.

– Svaka spoznaja o planini ustvari je spoznaja o ljepoti i surovosti života, prošlom sadašnjem i budućem. Knjiga autora prof. dr. Dalibora Balliana poziva nas da odgonetajući naše planine istovremeno odgonetamo naš život i odnos spram prirode – navodi izdavač “Svjetlo riječi”.

Novinar, publicista i ekolog Hajdar Arifagić napisao je u recenziji da taj rukopis čini 45 originalnih tekstova o isto toliko bh. planina, koji su u reviji “Svjetlo riječi” objavljeni u periodu 2015 -2017. godine. Uz opise za svaku od planina izdvojio je poneku zanimljivost (legendu, istorijski događaj, prirodni fenomen, tradicijski običaj…) što je dodatno oplemenilo svaki od tekstova i knjigu u cjelini.

– Očito da je autor prošao većinom tih planina što knjigu čini potpuno autentičnom i drugačijom od bilo kojeg planinarskog priručnika, pojedinih udžbenika (geografije, biologije, poznavanja prirode) – napisao je.

Arifagić naglašava da autor apelira i da se pod zaštitu stave brojni prirodni rezervati i rariteti planinskih masiva, pećina, atraktivni vodotoci, određene biološke vrste. Istovremeno upozorava na pogubne posljedice požara u prošlosti i sadašnjosti te nesagledive štete koje bi vatra mogla izazvati na određenim planinskim lokalitetima, baš kao i nastavak nekontrolirane eksploatacije šuma i izgradnja elektrana na planinskim vodotocima. Istovremeno sugerira nastavak istraživanja šuma, špilja, pećina u funkciji dobivanja dodatnih naučnih saznanja i/ili iskorištavanja u funkciji razvoja turizma i jačanja ekonomskog potencijala države, odnosno opstanka (ili povratka) stanovništva na pojedinim planinskim lokalitetima.

Dalibor Ballian iz Sarajeva objavio je veći broj naučnih radova iz oblasti šumarske genetike i oplemenjivanja te ekologije šuma. Sudjelovao je na mnogim domaćim i međunarodnim konferencijama. Glavni je urednik u dva bh. časopisa (Hrvatska misao i Glasnik Zemaljskog muzeja).