Maloljetnici u kriminalu

Krađe, razbojništva, iznude, nanošenje teških tjelesnih ozljeda, pa čak i ubistva nisu samo “djela” odraslih. To čine i maloljetnici i sve su, prema tvrdnjama policije, okrutniji u tome. To bi već trebalo da postane alarm svima u društvu, jer uglavnom maloljetnici postaju višestruki povratnici u kriminal, a kasnije i dio opasnog kriminalnog miljea odraslih.

Žrtva maloljetnih kriminalaca prije nekoliko godina bila je Sarajka Ajla, koju su jedne večeri ispred zgrade u kojoj stanuje, dvojica maloljetnika fizički napali i ukrali joj tašnu.

“Iskreno ostala sam zatečena, bukvalno nisam mogla da pustim glasa i jednostavno sam čvrsto držala tu svoju torbu. Što sam ja nju čvršće držala, jer na neki način služila mi je kao neki oslonac, kao neka zaštita, mladić je počeo sve više i više da vuče, ali ja nisam puštala tu torbu. Onda se pridružio i njegov kolega. Oborili su me i počeli su me udarati. Shvatila sam ustvari da oni žele da me opljačkaju”, priča za naš program žrtva maloljetnih razbojnika.

Iako su pronađeni Ajlini dokumenti, ko su bili pljačkaši Ajla nikada nije saznala. Zbog tog događaja Ajla je dugo imala traume.

“Ja mislim da mi je skoro godinu dana trebalo da se oporavim. Jednostavno u svakom licu sam vidjela potencijalnu opasnost, da neko želi da vam naškodi. Nisam razumjela ni to fizičko nasilje koje se tu desilo, je li, da uz upotrebu sile da bi se došlo do te torbe, za koju su oni, pretpostavljam očekivali da će u njoj biti nešto puno vrijednije, koliko sam ja nju u tom momentu grčevito držala”, kaže Ajla.

Krađu i napad, Ajla je odmah prijavila policiji.

“Sutradan sam otišla do policijske stanice. Oni su meni dali neka dva, tri registratora sa svim maloljetnim delinkventima da pokušam da prepoznam svoje napadače. Iskreno, to je bio još veći šok. Kada vidite koliko je to rasprostranjeno i da im se na neki način ne može stati u kraj”, priča svoje utiske Ajla.

Taj problem već godinama ne jenjava. Sarajevska policija nedavno je uhapsila grupu maloljetnih mladića zbog niza razbojničkih krađa. Ova maloljetnička banda napadala je uglavnom žene, koje su često i povređivali, a potom su im krali torbe, novčanike, nakit.

“To su stariji maloljetnici. Šest krivičnih djela za šest maloljetnika. To su krivična djela teška krađa na naročito drzak i opasan način ili razbojništvo”, kaže glasnogovornica MUP-a Kantona Sarajevo Suvada Kuldija i dodaje da su svi imali 16 ili 17 godina.

U jedanaest mjeseci 2018. godine, samo na području Kantona Sarajevo prijavljeno je 85 krivičnih djela koji su počinila 88 maloljetnika. Najčešće maloljetni kriminalci vrše teške krađe, razbojništva, teške krađe na naročito drzak i opasan način…

Mićo Letić, stručnjak za maloljetničko prestupništvo i dugogodišnji inspektor za maloljetničku delinkvenciju MUP-a KS-a, kaže da nije mnogo toga urađeno na prevenciji maloljetničke delinkvencije.

“Aktivnosti koje su poduzimane su bile ad hoc, od slučaja do slučaja. Nije se kontinuirano radilo i naravno to je za posljedicu imalo da danas imamo maloljetnike koji se ne libe da nekome oduzmu život”, kaže Letić.

Kriminalitet mladih, napominje Letić, uzročno-posljedično je vezan za kriminalitetom odraslih.

“Zbog te loše i neadekvatne, i nepotpune i nekontinuirane resocijalizacije i preventivnih aktivnosti koje bi trebale da se usmjere ka njima, imamo za posljedicu da se maloljetnici organizuju, da već imamo tinejdžerske bande na terenu, da ti maloljetnici dilaju drogu po školama, čujem, evo, u Velikoj Kladuši, ovamo, onamo, da nose oruđa i oružja prilikom izvršenja tih krivičnih djela”, ističe Letić.

“Niko se ne pita”, navodi Letić, “da li su ti maloljetnici, pored toga što su počinioci krivičnih djela, možda žrtve kriminalnog miljea punoljetnih osoba”.

“Da li ti kriminalni miljei, koji su već prerasli u mafije, u najsloženije organizovane grupe koje čine krivična djela, iskorištavaju tu djecu i mlade za izvršenje krivičnih djela? Poznavajući situaciju, ono o čemu sada govorim, a ovo govorim po prvi puta, da kriminalni milje koristi sve slabosti sistema, tako što znaju da su djeca i maloljetnici krivično neodgovorni, da im se do četrnaeste godine ne može izreći nikakva sankcija, oni tu prazninu i šupljinu koriste za takvu djecu i maloljetnike da im rasturaju drogu”, napominje Letić.

Zbog ekonomske, pa i društvene zbilje, ne treba čuditi što maloljetnici pristaju da za novac ili neke sitne usluge tim kriminalcima, kradu, dilaju drogu, vrše razbojništva. Posebno su opasni i surovi višestruki povratnici u kriminal.

“Ovo su već složeni oblici kriminaliteta, tako da preventivne aktivnosti sa djecom i sa mladima, ono što smo učili u knjigama i što je ranije davalo nekakve rezultate, sada u ovo vrijeme takvi oblici prevencije i takvi oblici rada sa mladima više ne daju rezultate”, ocjenjuje Letić.

Društvo se suočava sa posljedicama, ali o uzrocima gotovo niko i ne brine. Sve počinje u porodici.

“Ukoliko dijete odrasta u porodici u kojoj nisu usklađeni odnosi i ukoliko usvoji obrazac rješavanja problema silom ili putem nasilja, naravno da će ga nastaviti koristiti tokom svog odrastanja”, objašnjava socijalni radnik Adnan Drndić iz tuzlanskog udruženja “Zemlja djece”.

I okolina u kojoj dominira poremećen sistem vrijednosti nameće delinkvenciju kao model poželjnog ponašanja.

“Ukoliko je ta okolina, nezdrava, nezrela, koja potiče takve oblike ponašanja da je dobro ‘biti cool’ i ‘biti super’ ukoliko si izašao na ulicu i imaš ekipu iza sebe koja može da koristi psihoaktivne supstance, ukoliko imaš nekoga s kim se družiš a on je bio u zatvoru i on ti postaje model tvog sutrašnjeg ponašanja, to je među maloljetnicima odlično i to im postavlja standarde”, objašnjava Drndić.