Mikser House bit će prostor susretanja kreativnih energija regiona

Ruševni prostor nekadašnje fabrike “Vaso Miskin Crni” u Sarajevu na putu je da dobije sasvim novi izgled, kao i namjenu.

 Mikser Sarajevo

Mikser Sarajevo

Nekada ruševna zgrada će u septembru otvoriti vrata, ali kao Mikser House – prostor susretanja kreativaca. Mikser House predstavlja novi koncept kulturne institucije koja spaja kulturne, edukativne te i komercijalne aktivnosti u multifunkcionalnom prostoru.

Mikser House već ima u Beogradu, a nakon Sarajeva trebao bi biti otvoren i u Ljubljani.

Izvršni direktor Miksera Ivan Lalić, govoreći o počecima Miksera, kaže da su njegova supruga Maja Lalić, arhitektica i dizajnerica, i on, poželjeli da naprave veliku platformu za mlade ljude koji traže šansu. Kako kaže, navikli smo Balkan posmatrati kroz stereotipe te postoji navika da sve uvozimo sa zapada, a da zanemarimo region.

– Počeli smo da afirmišemo taj model, lokalni, regionalni. Nastaje Mikser kuća kao stjecište kreativaca. U tom nekom traganju logično je bilo da dođemo u Sarajevo – kaže Lalić.

Za ideju i dolazak Miksera u Sarajevo zaslužno je između ostalog i gostovanje predstave Žaba u beogradskom Mikseru i Emir Hadžihafizbegović, jer, kako kaže Lalić, i kroz ta druženja se pojavila ideja da se proba, i Sarajevu vjerovatno treba tako neka ustanova poput Miksera.

Govoreći o izboru mjesta kaže da ih privlače industrijske zone , te da se nada da će Mikser i u Sarajevu, kao i u Beogradu, probuditi onaj dio grada gdje se nalazi i da će Pofalići postati “šik i živahan kvart”.

Projekt Mikser House Sarajevo prostirat će se na 1.300 kvadratnih metara i sastojati se iz koncertne i sajamske sale, design shopa, innovation laba, kantine i galerije Frederik Moris .

A ime Frederik Moris izvšnom direktoru Miksera Ivanu Laliću puno znači. Ono je također jedna od njegovih veza sa Sarajevom, jer je zajedno sa Morisom bio ranjen u Sarajevu dok su dostavljali humanitarnu pomoć.

Kad se prisjeća devedesetih godina i početka rata na ovim prostorima Lalić kaže da je bio pozivan u vojsku ali da nije htio da ide.

– To je to neko kućno vaspitanje, neki osjećaj, mene su zvali u vojsku nisam htio da idem, to nije na taj način bio moj rat. I onda sam našao to neko pribježište u humanitarnom sektoru ,Crvenom krstu. Bio sam u Hrvatskoj , svuda po ratištima . Prilikom jedne misije desilo se ranjavanje u Sarajevu, na Vratniku .Imao sam veliku sreću, jedva sam preživio tog 18. maja 1992. – Kaže Lalić.

Nažalost, njegov kolega koji je bio s njim Frederik Moris nije preživio, a sada će jedna galerija u Sarajevu da nosi njegovo ime.

-S pravom smatram Sarajevo gradom svog drugog rođenja. Ovdje postoje neki divni ljudi, neke veze koje su građene dugo godina- kazao je Lalić.

Kad je riječ o finansiranju Miksera kaže da se ni u Srbiji nisu oslanjali na državu nego su pokušali napraviti samoodrživ model. I to je tamo uspjelo, a nada se da će se to i ovde ponoviti tako da će se Mikser finansirati vlastitim sredstvima, kao i uz pomoć donatora.

Govoreći o svojim iskustvima kao nekadašnji direktor Sterijnog pozorja, Upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i drugim funkcijama koje je obnašao nakon toga u nezavisnoj kulturnoj platformi kao što je Mikser, Lalić kaže da je svašta nešto radio u želji da promjeni sistem i iznutra, jer je državni monopol u kulturi naslijeđe titoizma kao i drugi sektori koji moraju da se promjene na bolje.

-Sarajevo je bitan pokazatelj, tu s prepliću naša uvjerenja, naši snovi. A kasnije, ko zna, možda nastane neki Mikser House u Mostaru, Tuzli…

Ivan Lalić rođen je u Beogradu 1965. godine. Diplomirao je na Fakultetu dramskih umjetnosti na odsjeku za dramatrurgiju. Iz bogate biografije izdvajamo da je bio: Upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, Direktor Sterijinog pozorija, Predsjednik UO Exita, Član Saveta Bitefa, suosnivač filmskog festivala “Cinema city”, suosnivač i izvršni direktor Mikser festivala, suosnivač i izvršni direktor Mikser Housea, suosnivač i predsjednik UO-a “Miksališta”, Humanitarnog centra za pomoć izbjeglicama sa Bliskog istoka.

Posted by on 2017-08-09. Filed under Kultura. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login