Mine i 25 godina nakon rata ubijaju u BiH

Fleksibilni angažman deminera, specijalnih pasa i mašina bi mogao ubrzati uklanjanje mina u BiH. Ali, nema političke volje da se deminiranje modernizira”, piše Frankfurter Rundschau citirajući njemačkog eksperta.

mine
mine

“Procjenjuje se da je širom svijeta ispod zemlje postavljeno oko 50 miliona protupješačkih mina.BiH se sa ovim naslijeđem rata bori i 25 godina nakon njegovog okončanja. Doduše prema navodima Centra za ukljanjanje mina u BiH (BHMAC) u BiH je od 1997. godine oko 70 000 mina uništeno i površina pokrivena minama se sa 4200 smanjila na 1000 kvadratnih kilometara. Ipak oko pola miliona Bosanaca i Hercegovaca, što je skoro 15 posto stanovništva, je još uvijek izloženo opasnosti od mina”, piše Frankfurter Rundschau. Ovog vikenda je obilježen Međunarodni dan borbe protiv mina.

Trumpova politika smrtna presuda za civile

“164 zemlje su potpisale Otavsku konvenciju (Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju – op. red.). Ali to nisu učinile SAD, Rusija i Kina. U februaru je predsjednik Donald Trump čak ukinuo odluku o zabrani upotrebe mina, koju je donio njegov prethodnik Barack Obama 2014. godine. „U vanrednim okolnostima Oružane snage SAD bi trebale moći koristiti moderne protušješačke mine koje mogu biti daljinski deaktivirane”, saopćila je Bijela kuća. ‘Trumpova politika, kada je riječ o protupješačkim minama, je smrtna presuda za civile’, navela je humanitarna ogranizacija „Handicap Inetrnational”. 54 posto žrtava širom svijeta su djeca, navela je dalje ova organizacija. „Jedina sigurna protupješačka mina je ona koja nije proizvedena”, također je saopćila ova humanitarna ogranizacija”, piše Frankfurter Rundschau (FR).

BiH najizrazitiji primjer

List navodi kako je BiH još uvijek aktualan primjer za to: “Od 1996. godine 673 osobe su izgubile život u BiH zbog mina, 1769 je povrijeđeno djelomice teško. I 55 deminera je izgubilo život. ‘Samo u regionu Doboja je od rata zabilježeno 98 unesrećenih i 36 civila’, kaže aktivista Zoran Panić.

List piše da je Panić, kojem je sada 46 godina, bio samo kratko aktivni vojnik prije nego što je nagazio na tzv. „paštetu”, minu u obliku konzerve. 1992. godine mu je, kako dalje piše FR, bilo 18 godina, kada je nagazio na minu i izgubio desnu nogu: “Bio sam očajan, pitao sam se da li ću ikada više moći ponovo trčati, funkcionirati i moći imati porodicu”, kaže Panić za FR. “Mine ne poznaju ni vjeru ni naciju”, kaže također Panić koji sada ima porodicu i aktivist je u Udruženju amputiraca (UDAS). “One ne prave razliku između vojnika ili civila, djece ili odraslih, Hasana ili Ivana. Žrtve mina postaju svi. Problem je što one dugo ostavljaju svoj krvavi trag: Ne ubijaju samo u ratu, već i nakon njega”, kaže on za FR.

Generacije potrebne za uklanjanje

“Da bi se mina postavila potrebno je samo nekoliko minuta. No potrebne su generacije da bi se taj relikt rata otklonio. Od 1995. godine u BiH se radi na uklanjanju mina. Do 2019. godine je zemlja trebala biti bez mina. BHMAC pak sada govori o 2025. godini kao novom datumu, drugi pak smatraju da je 2060. godina više realistična. ‘Nedostaje sve više novaca za deminiranje’, kaže Zoran Panić”, piše FR.

“S obzirom na to da je BiH znatno izašla iz vida svjetske javnosti, humanitarna organizacija MAG, koja djeluje globalno, pojačano se angažirala u BiH od 2018. godine. ‘Osim SAD i Švedske, najveći sponzor ove ogranizacije u BiH je Njemačka’, kaže Clemen Meynier, direktor lokalnog ureda MAG-a u Sarajevu. On smatra da novac nije glavni problem u ovoj fragilnoj i politički podijeljenoj zemlji. ‘Fleksibilni angažman deminera, specijalnih pasa i mašina bi znatno mogao ubrzati posao’, kaže on i dodaje da postoji nedostatak političke volje da se deminiranje modernizira”, piše Frankfurter Rundschau.

Posted by on 2020-04-10. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login