Mladi moraju prestati kritikovati „iz zadnjih klupa“

mladiU Bosni i Hercegovini već je opštepoznata činjenica da oko dvije trećine mladih želi napustiti tu zemlju, u kojoj – po obavljenim istraživanjima – ne vide perspektivu za posao i život generalno.

Međutim, u nekim međunarodnim i domaćim organizacijama mišljenja su da veliki dio krivice zbog svog položaja u bh. društvu snose i sami mladi usljed svoje pasivnosti.

Zato pozivaju mlade da stupe u kontakt jedni s drugima, preko etničkih barijera, ali i sa predstavnicima vlasti i pokrenu se. Pozitivnih rezultata takvog pristupa, tvrde, već ima.

Brojni stručnjaci iz oblasti rada u nevladinom sektoru kažu kako su pasivnost i neaktivnost mladih ljudi u Bosni i Hercegovini najveći problem i uzrok njihovog položaja, u kojem su objekat, a ne subjekat društvenih zbivanja.

Koordinator na projektu „Dijalog za budućnost“ UN-ovih agencija u BiH, koji se tiče mladih, Namik Hadžalić, poručuje:

„Mladi se moraju izboriti za svoj prostor. On ne dolazi sam od sebe. Ne možete sjediti u ‘zadnjim klupama’ i kritikovati vlast stalno. Morate ili da uđete u vlast ili da razgovarate sa političarima, da im pišete mailove. Mnogi od njih koriste moderne tehnologije, a vi treba da iskoristite te nove tehnologije kako bi stupili u kontakt sa njima.“

Kakva je dosadašnja praksa bila u odnosu mladih prema političkim, ali i društvenim zbivanjima u BiH, Namik Hadžalić objašnjava:

„Ono što smo mi do sada imali, manje više u BiH, situaciju uvijek neka borba i polarizirano stanje između mladih i predstavnika vlasti i nije postojao neki dijalog.“

A vlasti, pa makar i deklarativno, kažu da su spremni za saradnju sa mladima. Na nedavnom skupu u Mostaru o projektima za mlade, savjetnik hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dejan Vanjek je rekao:

„Možda se danas i ne može baš reći da je BiH društvo prilika, koje svakom pojedincu pruža dovoljno prostora za samorealizaciju, potvrdu sebe i sukladno njegovim mogućnostima i ambicijama. Naravno da ne želimo biti društvo koje guši stvaralački, razvojni potencijal u mladim ljudima.“

Zajedničkim projektima protiv barijera

Kada se primijeni aktivni pristup mladih prema vlastima, onda rezultata ima, kažu i predstavnici omladinskih organizacija.

„Posljednjih šest mjeseci smo dobili prve, pozitivne feed-backove od naše lokalne vlasti u Srebreniku i da su baš ovakve konferencije nama potrebne, gdje mi stičemo dodatno iskustvo u institucionalnom razgovoru sa vlastima“, konstatuje Aldin Hodžić iz Vijeća mladih u Srebreniku.

Lejla Zonić iz Tuzle takođe navodi vlastiti primjer, ističući kako su nakon njenog učešća u projektu „Dijalog za budućnost“ UN-a tamošnje vlasti prepoznale njenu inicijativu.

„Grad Tuzla odlučio je da mi da i sredstva i sve potrebne materijale kako bih ja osnovala Vijeće mladih u Gradu Tuzli i kako bi svi mladi, u svim omladinskim organizacijama, bili pod jednom krovnom institucijom, gdje mogu dakle zajedno da razvijaju neke ideje, projekte, na mnogo većem nivou“, kaže Lejla Zonić.

Osim aktivnog kontakta s vlastima, tvrde upućeni, jako je važno i da mladi u Bosni i Hercegovini ostvare i međusobni kontakt, preko ratom uspostavljenih etničkih i vjerskih barijera, radeći na zajedničkim projektima.

„Na terenu, mladi ljudi dobijaju neformalnu edukaciju, u kojoj kroz dijalog rade na procesu pomirenja. Dakle, prvi put upoznaju ljude, prvi put pričaju sa vršnjacima različitih vjeroispovijesti, različitih nacija i prvi put dolaze u kontakt da jednostavno razmijene mišljenja, da nove ideje koje imaju implementiraju u svojoj lokalnoj zajednici“, ističe predsjednik Vijeća mladih Grada Mostara, Haris Idriz.

Upravo je na povezivanju mladih iz tri etničke zajednice i dva bh. entiteta projekat pod nazivom „Mi biramo budućnost“ provela organizacija “Novi val“ iz Blagaja kod Mostara.

„Da smo povezali tri lokalne zajednice sa područja Nevesinja, Stoca i Mostara, negdje oko 140 mladih ljudi je bilo uključeno u cijeli ovaj projekat. Uvidjeli smo kroz ovaj projekat da mladim ljudima u BiH u biti treba ta mogućnost zajedničkog druženja“, navodi predsjednik organizacije “Novi val” Adnan Đuliman.

Rad sa mladima u suštini je rad na izgradnji stabilnog i dugoročnog mira, poruka je koju je ovih dana u Mostaru uputila rezidentna predstavnica UN-ove Razvojne agencije – UNDP – u BiH Sezin Sinanoglu, podsjetivši kako zadnjih dana gotovo svakodnevno možemo vidjeti vijesti o različitim sukobima širom svijeta.

„Na površini, oni možda izgledaju različito, ali ustvari, većina sukoba ima nešto zajedničko. Većina ih proizlazi iz nedostatka prilika, siromaštva, ekonomske nejednakosti, oštećene i nezdrave prirodne okoline, nedostatka demokratije i glasa, diskriminacije i marginalizacije“, napomenula je Sinanoglu.

Jesu li, stoga, bh. političari konačno počeli slati neke nove poruke mladima u BiH, poruke o međusobnom pomirenju? Gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić tako je ovih dana poručio:

„Trebamo prihvatiti ljude da budu ono što jesu, što žele da budu, a ne da im se nameće šta su. Svi imamo svoj identitet, ali ga nikome ne trebamo nametati, jer što se god silom nameće, to će prije ili kasnije propasti.“

 

Posted by on 2015-09-24. Filed under Blagaj, Mostar, Srebrenik, Stolac, Tuzla, Vijesti iz BH gradova. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login