Mljekari traže zaštitu države zbog novih carina sa Kosova

Ministarstvo ekonomije Kosova donijelo je odluku o uvođenju zaštitnih mjera od 17 posto na uvoz mlijeka i pavlake, proizvedenih u Bosni i Hercegovini. Kosovo je uvelo zaštitne mjere i na uvoz voća i povrća, ali BiH ne izvozi te proizvode na Kosovo.

Za bosanskohercegovačku mliječnu industriju Kosovo je veoma značajno tržište, a odluka Kosova da uvede carine od 17 posto na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda izvoznicima iz BiH je žestok udarac.

“Kosovo je nama jako značajno tržište. Samo u prošloj godini BiH je izvezla preko 10 miliona konvertibilnih maraka (5 miliona eura), a u toku ove godine 4,7 miliona (oko 2,3 miliona eura). Značaj se može prikazati i kroz neke druge analize, kroz analize pojedinačnih zemalja, tako da se Kosovo nalazi na četvrtom mjestu po značaju izvoza”, kaže Tijana Muhamedagić, sekretar Asocijacije za prehrambenu industriju Vanjskotrgovinske komore BiH.

Proizvođači mlijeka traže zaštitu, a Vanjskotrgovinska komora BiH odmah je zahtijevala i hitnu reakciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića Kosovo je prekršilo odredbe Centralnoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA).

“Mi smo poduzeli mjere one koje nam stoje na raspolaganju u skladu sa CEFTA sporazumom, a to je da Kosovo prijavimo nadležnom tijelu a to je Sekretarijatu CEFTE, jer po nama oni su prekršili sve odredbe CEFTA sporazuma. Poduzeli su ove mjere ne konsultujući se, ne obavještavajući strane, u ovom slučaju Bosnu i Hercegovinu. Nisu ispoštovali procedure prilikom preduzimanja zaštitnih mjera, a bili su obavezni”, navodi Šarović u izjavi za Radio Slobodna Evropa.

Ovo je, dodaje, “po ko zna koji put kršenje Sporazuma od strane Kosova”.

“Ja mislim da su oni ključni remetilački faktor unutar CEFTE. Ne pridržavaju se odredbi, preduzimaju korake suprotne Sporazumu, koje su sami preduzeli. I mi ćemo zaista morati istrajati da oni ove mjere ili ukinu ili da Bosna i Hercegovina poduzme recipročne mjere i da stavimo na tapet Kosovo na predstojećoj ministarskoj konferenciji koja će se desiti na jesen ove godine”, objašnjava Šarović.

Sarajevska mljekara Milkos u nekoliko mjeseci ove godine izvezla je svojih proizvoda na Kosovo u vrijednosti oko 300.000 eura, a nastavak izvoza bi nakon uvođenja zaštitnih mjera bio doveden u pitanje.

“To se zove zaštitna mjera, oni je nazivaju od 17 posto. Ona nije uvedena jučer. Ona je praktično uvedena, ali odgođena još u aprilu 2018. godine. Mi smo tada obavijestili nadležne institucije koje su poduzele određene aktivnosti i razgovore, te se dogovorili da se ta mjera odgodi i da se ne primjenjuje. Međutim, ta mjera je uvedena, a s obzirom da se radi o mlijeku i mliječnim proizvodima značajno je da istaknem da povećanje nameta od 17 posto dovodi do toga da će onemogućiti izvoz u tu zemlju, jer mlijeko i mliječni proizvodi nemaju visoke marže i one su minimalne, dakle nema šanse da se nadoknadi tih 17 posto našem kupcu, koji bi u ovom slučaju trebao podići cijene za 17 posto, a to nije moguće”, objašnjava Adin Fakić, direktor mljekare Milkos.

Vanjskotrgovinska komora traži i uvođenje recipročnih mjera, te je predložila da se posebna pažnja obrati na uvoz vode, mineralne i gazirane sa dodatkom šećera sa Kosova. Proizvođači od države Bosne i Hercegovine traže i konačnu zaštitu.

“Očekujem da što prije razgovaraju sa kosovskim vlastima. Mi se nalazimo u takvoj situaciji da nama je svako tržište važno. Razumijem i političku situaciju, kao i komplikovanost odnosa između nas i Kosova. Praktično, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja koja tako ‘dobija po ušima’, da se tako izrazim s obzirom da sam rezigniran svim ovim dešavanjima”, kaže direktor Milkosa.

Dakle, konstatuje, “od Hrvatske, preko Srbije i Crne Gore, svi imaju mogućnost da nam uvode carinske barijere, da zabranjuju izvoz, da nalaze razne izgovore i načine kako bi se izvoz u te zemlje smanjio”.

“Bosna i Hercegovina nikad ne poduzima ništa zauzvrat. Time nas dovodi u poziciju da se sami snalazimo i da preuzimamo na sebe breme problema koje nose poljoprivredni proizvođači u Bosni i Hercegovini. Očekujemo konkretnu reakciju. Ako ne bude te reakcije, u razgovoru u aprilu sa kolegama mljekarima je istaknuto da će se jednostavno prestati s otkupom mlijeka. I to je to, što se nas tiče”, poručio je Fakić.

Za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirka Šarovića uvođenje kontramjera Kosovu je zadnja opcija, ali nije isključena. Za početak, Kosovo je prijavljeno Sekretarijatu CEFTE, čiji predstavnici u petak putuju u tu zemlju.