Na portalima u BiH se više ne čitaju vijesti već komentari na vijestima

internet

internet

Pomoćnica izvršne direktorice Vijeća za štampu u BiH Tatjana Udovičić kazala je u izjavi za Fenu kako prema saznanjima tog Vijeća u BiH još uvijek nije izrečena ni jedna sudska presuda za govor mržnje.

Ona je na sastanku u Mostaru na temu Žalbena procedura Vijeća za štampu u BiH i Regulatore agencije za komunikaciju BiH kazala kako Koalicija za borbu protiv govora mržnje trenutno radi na zagovaranju izmjena krivičnog zakona, odnosno na tome da se u krivični zakon tačno unese govor mržnje kao krivično djelo.

Na pitanja kako suzbiti negativne komentare i govor mržnje na pojedine vijesti najčešće na portalima, Udovičićeva je kazala: “Mi polako ulazimo u situaciju da se na portalima više ne čitaju vijesti već komentari na vijesti”.

Vijeće za štampu u BiH prima žalbe građana na te komentare i rješava ih. Tako je u 2013. godini Vijeće zaprimili 84 žalbe na govor mržnje u štampanim i elektronskim medijima, a više od polovine tih žalbi se odnosi na govor mržnje na portalima i najčešće na govor mržnje u komentarima.

Upravo je cilj sastanka informisanje javnosti o pravu građana na istinito informisanje i pravo na ulaganje žalbi na neprofesionalno medijsko izvještavanje te jačanje profesionalnih standarda izvještavanja medija u BiH.

U situaciji kad kada ne mogu ostvariti to svoje pravo, građani imaju mogućnost da se obrate Vijeću za štampu u BiH koje je samo regulacijsko tijelo za štampu i online medije, te RAK-u u čijoj su nadležnosti elektronski mediji, odnosno televizijske i radio stanice.

Kako građani mogu uložiti žalbu

Tako što će Vijeću za štampu uputiti u formi dopisa ili e-maila kratku obavijest u kojoj će navesti na koji tekst se žale, gdje je taj tekst objavljen, kada je objavljen, navesti svoje razloge zašto ulažu žalbu i što smatraju da je pogrešno u tom tekstu, odnosno koji kodeks za štampu i online medije je prekršen. Također, mogu prijaviti govor mržnje, huškanje, ili ukoliko žele ispraviti neke krive navode.

Ukoliko je riječ o ispravci krivih navoda, onda uz svoju žalbu građani dostavljaju i demanti, odnosno svoje reagovanje. Važno je da demanti ne bude duži od izvorno objavljenog teksta, a i reagiranje također ne smije biti duže od izvornog teksta. U samom koncipiranju demantija i reagiranja važno je da građani tačno demantuju navode na koje se žale, te da ponude konkretne protuargumente.

Kada Vijeće za štampu primi tu žalbu građanina, ono kontaktira redakciju na koju se žalba odnosi, obavještava redakciju da je žalba stigla, na što se odnosi i upućuje im reagovanje, odnosno demanti žalbenika.

Nakon toga Vijeće očekuje odgovor redakcije, odnosno je li redakcija želi da ispuni pravo građanina i objavi demanti. Ukoliko redakcija to objavi smatra se da je uspješno obavljen mehanizam samoregulacije.

Ukoliko medij ne želi da objavi reagovanje žalba se prosljeđuje na odlučivanje Žalbenoj komisiji Vijeća za štampu BiH, koja razmatra tekst na koji se žalba odnosi. Kada se sagledaju sve činjenice utvrđuje se je li prekršen kodeks za medije i online medije i koji član kodeksa. Kršenje jednog člana kodeksa jeste kršenje cijelog kodeksa i žalba se prihvaća.

Sastanak, koji je organizovlo Vijeće za štampu u BiH, se realizuje u okviru projekta Vijeća Evrope “Promocija profesionalizma i tolerancije u medijima u BiH”.

Posted by on 2013-11-30. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login