Ne žele otpad iz ‘Krškog’ preko rijeke Une

Na zajedničkom sastanku predstavnika vlada Slovenije i Hrvatske 30. septembra očekuje se da bude donesena odluka o lokaciji za skladištenje otpada iz Nuklearne elektrane Krško.

S obzirom na namjeru Hrvatske da radioaktivni otpad skladišti na području Trgovske gore, svega nekoliko stotina metara od rijeke Une i granice sa Bosnom i Hercegovinom, u Novom Gradu će 27. septembra biti organizovani veliki protesti protiv takve eventualne odluke.

I u petak (13. septembar) je u Novom Gradu održan protest u organizaciji Inicijative “Trgovska mora reći – Ne može” te su prikupljani i potpisi građana protiv gradnje odlagališta nuklearnog radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Pozvano je i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine da hitno formira akcioni tim, i preduzme aktivnosti kako bi se Hrvatskoj jasno predočio stav o protivljenju BiH građenju odlagališta nuklearnog otpada.

Već 27. septembra slijede novi protesti za koje se očekuje da će biti masovna poruka građana Hrvatskoj da odlagalište radioaktivnog otpada gradi na drugoj lokaciji.

“U četvrtak (19. septembra) delegacija Opštine Novi Grad će održati sastanak sa premijerom Unsko-sanskog kantona u Bihaću gdje ćemo dogovoriti daljnje korake, a sve u vezi protesta u Novom Gradu, koji će se održati 27. septembra. Mi očekujemo na samom protestu da će učestvovati svi u slivu rijeke Une. Tu, prije svega, mislim na građane Unsko-sanskog kantona, područja Grada Prijedora, Opština Novi Grad, Kostajnica i Dubica, te Opštine Krupa na Uni”, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) zamjenik načelnika Opštine Novi Grad, Bojan Lukač.

Lukač kaže da su opštine u slivu Une zadovoljne i odlukom Vlade Republike Srpske koja je u četvrtak usvojila Odluku o formiranju Parka prirode Una.

Dvije godine je trajao cijeli proces, a odluka o parku prirode još jedan je pokušaj da se utiče na vlasti u Hrvatskoj tokom donošenja konačne odluke.

“Ovo je još jedan mehanizam u cilju zaštite našeg područja, lokaliteta i granice naše sa susjednom Hrvatskom kako bi mogli da osujetimo te namjere. Ukoliko bi vlasti Republike Hrvatske (RH) odlučile da to ipak odlažu, znači, oni moraju da izrade i dokument studije uticaja na životnu sredinu što nisu još ni počeli raditi kada po svim konvencijama moraju uključiti sve relevantne subjekte koji direktno ili indirektno mogu ugroziti životnu sredinu”, izjavila je na pres-konferenciji u četvrtak ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Srebrenka Golić.

Postoje mehanizmi i u sudskom procesu, dodala je Golić.

“Postoji Sekretarijat konvencije ESPO (Environmental Impact Assessment in a Transboundary Context), koja bi trebala kao prvostepeni organ da razmatra, a krajnja instanca je Međunarodni sud koji bi trebao da da konačni stav”, istakla je Srebrenka Golić.

Emrić: Trebalo je reagovati na vrijeme
Poslanik SDA (Stranka demokratske akcije) u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Jasmin Emrić za RSE ističe da je Bosna i Hercegovina morala mnogo ranije djelovati prema Hrvatskoj kako bi se osujetile namjere da se opasni otpad skladišti u blizini bh. granice.

“Trebala je reagirati kada je Republika Hrvatska svojim Programom prostornog uređenja RH odredila Trgovsku goru kao jedinu lokaciju za odlaganje radioaktivnog otpada. To je bilo ’99. godine. Nažalost, tada nije bilo zvaničnih reakcija državnog nivoa, već su samo lokalne zajednice, odnosno općine i gradovi, konkretno Unsko-sanskog kantona i Unsko-sanski kanton reagirali i tražili od viših nivoa da se uključe. Nakon toga, ta pasivnost naših institucija, ne shvatanje i nerazumijevanje tog problema, odnosno, očekivalo se da Hrvatska nije ozbiljna u toj namjeri, da oni ipak neće to graditi”, naveo je Emrić.

Ali Hrvatska je pokazala da oni imaju ozbiljnu namjeru, navodi Emrić.

“Stvarali su (Hrvatska) uvjete za izradu strateških dokumenata, na kraju izradili te strateške dokumente i onda usvojili Nacionalni program provođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora istrošenog nuklearnog goriva”, naveo je Emrić.

Poslanik Jasmin Emrić dodaje da sada treba sačekati sastanak hrvatske i slovenačke delegacije kako bi se vidjelo da li će se možda uspjeti dogovoriti oko toga da se nuklearni otpad ipak smješta na lokaciji Vrbina koji je u blizini Nuklearne elektrane Krško.

“Na taj način bi se to odlagalište izgradilo u skladu sa međunarodnim principom i praksom da tamo gdje nastaje radioaktivni i nuklearni otpad, da se tu skladišti trajno i odlaže. A zatim, BiH će morati pokrenuti zaštitu svojih interesa putem međunarodnih direktiva i konvencija”, riječi su Emrića.

Bjelić: Sljedeći korak – međunarodna arbitraža
Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu je mišljenja kako je Bosna i Hercegovina prilično zakašnjelo djelovala u cijeloj situaciji, te da bi sada trebalo snažno diplomatski djelovati prema Evropskoj komisiji da utiče na Hrvatsku i Srbiju. Ukoliko se donese odluka o smještanju otpada na Trgovskoj gori, sljedeći korak je međunarodna arbitraža, ali pitanje je koliko je to efikasan mehanizam, kaže Bjelić za RSE.

“Tek poslije odluke, ako to bude Trgovska gora, onda tek je moguća međunarodna arbitraža. S tim da opet i ta međunarodna arbitraža ne obavezuje nikoga. U principu BiH tu ne može mnogo uticati kroz međunarodnu arbitražu, ali može uticati pritiskom na Evropsku komisiju”, dodaje Bjelić.

Predstavnici 13 opština sa bosanskohercegovačke strane rijeke Une strahuju da bi eventualno odlagalište radioaktivnog i drugog otpada iz Krškog mogao da ugrozi živote najmanje 300.000 stanovnika koji se snabdijevaju vodom iz te rijeke.

No, osim ljudskih života, pitanje je i kako bi radioaktivni otpad uticao na kompletnu floru i faunu Une, koja je jedna od najljepših evropskih rijeka.