Nefunkcionalna država, uništava privredu BiH

Svi izvještaji evropskih, ali i svjetskih organizacija ukazuju na to da je poslovno okruženje u Bosni i Hercegovini najlošije u Jugoistočnoj Evropi.

Njemačka, posao
posao

Razloga je mnogo – od loše političke klime, preko velikih nameta na privredu, odlaska mladih i stručnih ljudi, do nepotrebno komplikovane administracije.

Posljednji u nizu je Izvještaj američkog State Departmenta, u kojem se navodi da je ova država otvorena za strane investicije, ali da ekonomske reforme tapkaju u mjestu.

U Izvještaju se navodi da se investitori u BiH suočavaju sa korupcijom, komplikovanim pravnim i regulatornim okvirima i vladinim strukturama, netransparentnim poslovnim procedurama, nedovoljnom zaštitom prava na imovinu, te slabim pravosudnim sistemom.

“Pravni okvir BiH ne diskriminira strane investitore. Međutim, s obzirom na visok stepen korupcije, strani investitori mogu biti u značajnoj nepogodnosti u odnosu na postojeće lokalne kompanije, posebno one sa formalnom ili neformalnom podrškom sa različitih nivoa vlasti u BiH”, piše u izvještaju.

Za sve to je zaslužna loša politička klima u državi – smatra ekonomski analitičar Aleksa Milojević.

“Problem BIH je to odsustvo funkcionisanja države i takav politički ambijent nije povoljan za investicije, za privlačenje stranih investicija, jer stvara jednu političku nesigurnost”, smatra Milojević.

“U ovoj državi”, ocjenjuje Milojević, “ne postoji sistem ekonomskog vrednovanja”.

On smatra da fiksni devizni kurs predstavlja uništavanje mjere vrijednosti.

“A kada nema vlada mjeru vrijednosti, onda vlada može da pravi najveće štete i da skreće u najgore nacionalizme i da to nema svoju ekonomsku cijenu. Nacionalizam nema svoju ekonomsku cijenu i on može da bude veoma skup i jeste skup, ali on napreduje upravo zbog toga što nema ekonomskog vrednovanja. Na primjer, neprihvatljivo je da smo mi, kada smo ušli u valutni odbor, bili mnogo manje zaduženi nego što smo sada, a devizni kurs je ostao nepromijenjen. Mi nemamo uopšte podatak da li su naše vlade racionalne, da li donose racionalne odluke ili neracionalne. One mogu da se bave separatizmima, da se beskonačno zadužuju, da uništavaju privredu i da to nema svoj nikakav odraz na ekonomiju, na vrijednost konvertibilne marke”, objašnjava Milojević.

Jedna od otežavajućih okolnosti jeste i komplikovan administrativni aparat, koji prema procjenama Svjetske banke u prosjeku obuhvata 13 procedura, koje traju 81 dan.

U izvještaju se navodi kako je BiH, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, država sa ukupno 13 vlada i isto toliko propisa koji su duplirajući, kontradiktorni i odvraćaju investitore od ulaganja.

“Izuzetno komplikovan administrativno-birokratski sistem, obilježen raznim barijerama, regulativama i slično. To znači da ukoliko želite da osnujete kompaniju u BiH, da je vodite i da je eventualno zatvorite je veoma komplikovano, ne samo u odnosu na razvijene zemlje svijeta, već i među zemljama regije, prije svega u odnosu na Srbiju”, tvrdi Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Čavalić podsjeća da u ukupnoj bh. ekonomiji, samo trećinu čini realni privredni sektor.

“Trećina naše privrede su javne kompanije, druga trećina su kompanije koje na osnovu tendera rade za državu, i tek je treća trećina istinski, realni privatni sektor, koji je slobodan i nezavistan. Prva dva sektora su visoko korumpirani, te da bi smanjili korupciju trebamo razvijati i jačati ovaj treći, realni sektor privrede. To znači da trebamo više ulagati u pravo realno poduzetništvo u odnosu na javni sektor koji je zaista obiman”, objašnjava Čavalić.

Mjesecima traje pritisak Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) da vlasti ovog entiteta podrže njihovu inicijativu “20+5+6”. Radi se o setu zakonskih rješenja i inicijativa upućenih Vladi i Parlamentu FBiH s ciljem rasterećenja privrede i poboljšanja poslovnog ambijenta. Parlament je podržao inicijativu. Još se čeka odluka Vlada FBiH.

“Ovi zakoni će sasvim sigurno dovesti do poboljšanja poslovnog ambijenta, smanjenja nezaposlenosti, kao i sive ekonomije, te uticati na povećanje plata radnicima, a samim tim smanjiti ili ublažiti odlazak radno sposobnog stanovništva. Vrlo važno je naglasiti da neće ugroziti vanbudžetske fondove, niti budžete”, tvrdi Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Kada je u pitanju konkurentnost bh. privrede rezultati su poražavajući, jer privreda je opterećena velikim nametima, a plate radnicima su većinom ispod prosjeka. Prosječna plata u BiH je 450 eura, a da većina radnika u realnom sektoru radi za 250 eura.

Posted by on 2019-07-16. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login