Neophodno donošenje zakona o transparentnosti vlasništva medija

U relativno dobroj zakonskoj regulativi koju Bosna i Hercegovina ima kada je u pitanju medijska industrija, nedostaju zakoni koji bi regulirali transparentnost vlasništva i finansiranje medija iz javnih budžeta.

Upravo iz tih razloga urađena je analiza o tome u okviru trogodišnjeg projekta “Mediji i javni ugled” koji finansira Evropska unija, a provodi konzorcij kojeg čine Udruženje BH novinari, Fondacija Mediacentar, Vijeće za štampu i online medije u BiH te nevladina organizacija JaBiHEU.

U okviru analize ponuđene su i preporuke koje definiraju šta bi zakoni trebali sadržavati, poput obuhvatanja cijelog medijskog sektora, obavezu svih medija da prijavljuju informacije o medijskom vlasništvu, a zakon treba garantirati transparentnost vlasništva.

Među preporukama je i propisivanje obaveze za dostavljanje dokumentacije koja potvrđuje navode vezane za vlasništvo, sprečavati pretjeranu koncentraciju medijskog vlasništva, osigurati mehanizme sprečavanja sukoba interesa te reguliranje stranog vlasništva.

Glavna istraživačica prilika u BiH iz Mediacentra Sanela Hodžić istaknula je da je potrebno finansijske odnose između javnog sektora i medija, kao i vlasništvo nad medijima, sistemski urediti s dobro promišljenim principima javnog interesa te povećati uvid javnosti u te podatke.

Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić podsjetila je da se ovo pitanje stalno ističe i u izvještajima o napretku BiH ka EU, dodajući da se konzorciji, koji radi na preporukama za izradu zakona, zalaže za transparentnost u kontekstu javnog ugleda.

Također, dodala je, važno je osigurati odgovornost medija za sebe, ali i za one o kojima izvještavaju, te je važno postići pluralizam medija jer iako u BiH postoji mnogo medija još uvijek nije moguće govoriti o pluralizmu informacija.

Na problematiku netransparentnosti medijskog vlasništva kada su u pitanju online mediji posebno je ukazao izvršni urednik periodičnih izdanja Oslobođenja Saša Rukavina, iznoseći podatak da je to slučaj za oko 60 posto online medija.

To, tvrdi Rukavina koji je ujedno i član Upravnog odbora Vijeća za štampu, predstavlja problem i Žalbenoj komisiji Vijeća za štampu jer je teško stupiti u kontakt s takvim medijima s obzirom na činjenicu da je njihov jedini kontakt marketing koji je najčešće samo gmail adresa.

Mišljenja je i da je u regulaciju online medija potrebno uključiti državne institucije, ali još uvijek ne postoji jasan prijedlog kako to uraditi.

Direktor Hayat TV-a Elvir Švrakić osvrnuo se na prijedlog da transparentnost medija treba kontrolirati Regulatorna komisija za komunikacije (RAK), kazavši da bi bolji način za to mogao biti formiranje posebnog tijela što je primjer i u nekim zemljama okruženja.

Projekt menadžer pri Delegaciji Evropske unije u BiH Vladimir Pandurević izrazio je nadu da će rezultati ovog projekta rezultirati donošenjem ovih zakona te da će se u tom smislu ispoštovati preporuke nevladinog sektora.

Nakon istraživanja na terenu, slijede ekspertne i fokus grupe u okviru kojih će se iznositi problemi i moguća rješenja od medijskih eksperata, novinara, medijskih vlasnika i urednika.