Njemačka: Ljekara sve više, ali ipak nedovoljno

U Njemačkoj svake godine raste broj ljekara. Ljekarska udruženja se ipak žale i navode da taj rast nije dovoljan. Ljekara nedostaje posebno u ruralnim područjima i siromašnijim gradskim četvrtima.

ljekar

Mladi ljekari danas žele živjeti urbano, timski orijentirano i ne previše stresno. Takav stav ima posljedice: u Njemačkoj istina nikada nie bilo toliko ljekara kao danas, ali na nekim mjestima ih ipak još uvijek nedostaje.

Uprkos porastu broja ljekara od 2,5 odsto u odnosu na prošlu godinu, šef Savezne ljekarske komore Frank Ulrich Montgomery, govori i dalje o „nedostatku ljekara“ u mnogim regijama Njemačke. Prema navodima Komore, u narednih pet do deset godina, u Njemačkoj će biti potrebno 20 posto više ljekara nego do sada. I u pojedinim saveznim pokrajinama ljekarske komore dižu uzbunu. Tako se navodi podatak da bi u dogledno vrijeme u Bavarskoj svaka četvrta privatna ordinacija ljekara porodične medicine mogla ostati prazna.

“Istina, to zvuči pomalo paradoksalno“, kaže Max Kaplan, zamjenik predsjednika Savezne ljekarske komore. „Jer, već godinama, se broj kolega povećava. S druge strane je opskrba sve teža.“

Brojni razlozi za nedostatak ljekara

Za taj prividni paradoks postoje mnogi razlozi. Jedan je demografski faktor. Jer, ne postaju samo ljekari stariji, već u prosjeku su to i pacijenti. “Stariji pacijenti imaju više hroničnih oboljenja, tako da im je potrebna intenzivnija medicinska njega“, naglašava Kaplan.

Problem predstavlja i neravnomjerna raspodjela. Dok se u velikim metropolama kao što su Minhen, Keln, Hamburg i Berlin otvara sve više ordinacija, u nekim ruralnim područjima ih uopšte nema.

Posebno su pogođene istočne njemačke pokrajine. Tako naprimjer stanovnici Finsterwaldea i Elsterwerda – malih gradova u saveznoj pokrajini Brandenburg, sa šesnaest odnosno devet hiljada stanovnika, već godinama nemaju očnog ljekara.

Na sjeveroistoku Brandenburga, u regionu Prignitz u međuvremenu radi samo jedan kožni ljekar.

Neravnomjerna raspodjela vlada i unutar samih gradova. Za većinu ljekara su primamljive bogatije gradske četvrti, siromašnije radije izbjegavaju.

Ljekari sve zahtjevniji

Ono što se u posljednjih nekoliko godina jako promijenilo je i stav ljekara prema poslu. Mladi ljekari više možda toliko ne žele raditi prekovremene sate, ocjenjuju ekperti: “Mlada generacija ima određene zahtjeve kada je riječ o balansu između privatnog i poslovnog života“, kaže Kaplan.

Posljedica toga je da sve više ljekara rade skaraćeno radno vrijeme i radije stupaju u poslovni odnos nego da se osamostale. To im ne osigurava samo manje radnih sati, već i više sigurnosti. Na taj način više ne ulaze u finansijski rizik kao kada bi sami otvorili ordinaciju.

Uz to, za sve veći broj mladih ljekara posao ljekara porodične medicine nije više dovoljno atraktivan, jer podrauzumijeva dugo radno vrijeme, kućne posjete i malo mogućnosti za timski rad.

Bolnice čekaju na ljekare

Trenutno je u njemačkim bolnicama 2.500 upražnjenih ljekarskih radnih mjesta. Stoga su mnoge od njih primorane zaposliti ljekare iz inostranstva. Dosta njih međutim ne govori dobro njemački jezik.

S druge strane, mnogi mladi Nijemci na studij medicine odlaze u istočnu Evropu, u zemlje poput Bugarske ili Rumunije. U njima im se pruža posljednja šansu da ispune svoj san o studiranju medicine, jer na tamošnjim fakultetima nije ograničen broj brucoša koji žele studirati medicinu kao što je to slučaj u Njemačkoj, i ne moraju čekati da bi počeli sa studijem.