Nova evropska pravila o označavanju hrane

Evropski građani moći će izbjeći alergije u restoranima i konzumiranje nanomaterijala, te brojati kalorije bez povećala zahvaljujući novim evropskim propisima o označavanju hrane.

Evropski komesar za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis istakao je da novi propisi na prvo mjesto stavljaju potrošače, pružajući im jasnije i tačnije informacije o hrani koju kupuju i jedu.

S obzirom na sve češće alergije i intolerancije na hranu, prisutnost 14 najčešćih alergena (soja, gluten, mlijeko, kikiriki, orasi itd.) mora ubuduće biti jasno označena na svim prehrambenim proizvodima, uključujući hranu koja nije pakirana, što znači da se to odnosi i na pekare, restorane i kafiće.

Kad je riječ o keksima ili slatkišima koji sadrže ulje i biljne masnoće, proizvođači će morati precizirati je li riječ o palminom ulju, suncokretovom ili nekom drugom.

Prisutnost “proizvedenih nanomaterijala” u hrani, naprimjer u čokoladnim desertima, suhomesnatim proizvodima ili supama, morat će, također, biti označena, jer bi mogli biti štetni za zdravlje.

Suzbijanje krivotvorenja hrane i pića

Uvodi se i obavezno označavanje porijekla svježe svinjetine, ovčetine, kozetine i mesa peradi, a do sada je to vrijedilo samo za govedinu.

Pravilima je, uz neke izuzetke, određeno da se na oznaci navodi država članica ili treća zemlja u kojoj je životinja uzgojena i zaklana.

Država ili mjesto porijekla glavnih sastojaka, također, moraju biti navedeni za sastojke čije je porijeklo različito od porijekla konačnog proizvoda. Naprimjer, maslac koji je u Belgiji proizveden od danskog mlijeka može biti označen “proizvedeno u Belgiji od danskog mlijeka”.

Označavat će se i porijeklo ribe, njezin komercijalni naziv, vrsta, zona ulova i vrsta mreže kojom je ulovljena. Jasno će se navoditi i informacije o datumu zamrzavanja ili prvog zamrzavanja, kao i ako se hrana prodaje odmrznuta.

Evropska unija želi, također, suzbiti krivotvorenje hrane i pića, što je veliki problem.

Novim će se pravilima osigurati da se, kada hrana nije tačno onakva kakvom se čini, navode relevantne informacije kako potrošače ne bi zbunio određeni način prikazivanja proizvoda ili njegov izgled. Kada su neki sastojci, za koje se obično očekuje da se nalaze u hrani, zamijenjeni drugima, zamjenski sastojci bit će vidljivo označeni na ambalaži, a ne samo u popisu sastojaka.

Pravila i za internetsku prodaju

Za mesne i riblje proizvode vidljivo će se navoditi prisutnost dodane vode i proteina drugog životinjskog porijekla.

Osim toga, takva hrana, kada ostavlja dojam da je napravljena od cijelog komada mesa ili ribe, iako se sastoji od različitih komada uz dodatak drugih sastojaka, aditiva i enizma, morat će biti i primjereno označena.

Nova obavezna pravila o nutritivnim deklaracijama, kao što je energetska vrijednost hrane, sadržaj soli, šećera i masnoća, stupaju na snagu 13. decembra 2016. godine. Međutim, ako proizvođači već dobrovoljno navode te podatke, što je često slučaj, to će morati biti “čitljivo i vidljivo”: brojkama ili slovima, a ne piktogramima ili simbolima, poštujući minimalnu veličinu fonta.

Sva ta pravila vrijede i za prodaju putem interneta, a pritužbe zbog njihova nepoštivanja treba uputiti nadležnim nacionalnim vlastima.

Uz to, tokom 2015. u planu je izrada jedinstvenog evropskog registra, u kojem će građani i preduzetnici moći pretraživati sva evropska pravila i pravila u pojedinim članicama kad je riječ o oznakama na hrani.