Nove bh. vlasti suočene s teškim pitanjima

Parlament BiH

Pred novim vlastima Bosne i Hercegovine, koje će biti formirane nakon nedavno održanih Općih izbora, brojna su i teška ekonomsko-socijalna pitanja.

Među tim problemima su brojka od 548.609 nezaposlenih, vanjski dug od 3,85 milijardi eura koji je veći u prvoj polovini ove u odnosu na kraj prošle godine za 184,6 miliona, unutrašnji dug koji premašuje 1,5 milijardi eura, vanjskotrgovinski deficit za prvih devet mjeseci od 2,75 milijardi eura te niska razina stranih investicija od svega 213 miliona eura prošle, odnosno 130 miliona eura u prva tri mjeseca ove godine.

Pri tome, potrebno je voditi računa da je u BiH neophodno raditi na poboljšanju osnovnih ekonomskih parametara, kao što su stopa nezaposlenosti mladih, koja iznosi čak 59 posto, najveća stopa javne potrošnje na socijalnim davanjima u regiji, te nizak položaj na ljestvici prema indeksu percepcije korupcije.

Ti i mnogi drugi parametri, ocjena je stručnjaka, mogu se riješiti oštrom borbom protiv korupcije, jačanjem vladavine prava, transparentnosti poslovanja, uključivanjem svih strana u izradu strategija borbe protiv korupcije.

Može se to učiniti, smatraju stručnjaci, i poboljšanjem poslovnog okruženja, ulaganjem u obrazovanje i prekvalifikaciju radne snage, smanjenjem broja institucija uključenih u odobravanje dozvola za početak poslovanja i start poduzeća, ulaganjem u razvoj srednjih i malih poduzeća kao okosnice samozapošljavanja, poboljšanjem izvozno orijentirane proizvodnje, kao i boljom socijalnom zaštitom svih građana BiH.

Uz sve to, nove bh. vlasti očekuju i velike obveze, posebno u donošenju zakona koji će poboljšati stanje u ekonomiji, a što je i obveza BiH na putu prema EU u što ulaze usvajanje strategije u poljoprivredi na državnoj razini, obveza da se kroz IPA strukturu osiguraju i adekvatni mehanizmi u dijelu koji se odnose na plaćanje u području ruralnog razvoja, kao i donošenje strategije te zakona na razini države u području ekologije.

BiH ima i obvezu donošenja rješenja u području infrastrukture, strategiju iz energetike, kao i posebni zakon o plinu na razini BiH, što je obveza iz dokumenta Evropsko partnerstvo i na što se već čeka godinama.

Obveza je i zakonski urediti i bankarsku supervizije te obligacijske odnose kao ključna pitanja u domenu ekonomije, čime bi se propisi harmonizirali u tim područjima na cijelom području BiH.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH, predstavljajući posljednji izvještaj o napretku te države u 2014. godini i u kojem je navedeno kako je ostvaren krajnje ograničeni napredak, naveli su kako se od novih vlasti kao ključni zadaci očekuju – „radna mjesta, radna mjesta i radna mjesta“.

I Evropa želi vidjeti kako su u BiH u fokusu socijalno-ekonomski aspekti i problemi, na koje je ukazano i na protestima početkom godine.

Iz Bruxellesa, pak, poručuju da je i visoka predstavnica za vanjsku politiku EU Federica Mogherini jasno navela kako će realizacija mjera iz dokumenta o radu i zapošljavanju biti prioritet vlasti BiH nakon izbora na osnovu kojih će se cijeniti napredak države.