OSCE: ‘Dvije škole pod istim krovom’, najvidljiviji primjer diskriminacije

dvije škole pod jednim krovom,

Dvadeset i tri godine nakon rata u 28 mjesta u Bosni i Hercegovini postoji 56 škola nazvanih “dvije škole pod istim krovom”. U njima su na različite načine djeca hrvatske i bošnjačke nacionalnosti fizički odvojena i nastavu ne pohađaju zajedno.

Ova praksa, koja je nakon rata trebala poslužiti kao privremeno rješenje, već godinama produbljuje podjele i, kako se navodi u danas predstavljenom izvještaju OSCE-a, “ideju umjetnih razlika”. Pitanje pronalaženja rješenja za “dvije škole pod jednim krovom” je krajnje ispolitizirano, dodaje se u izvještaju, uz podsjećanje da se ne provode ni sudske odluke koje su donešene, niti se izriču sankcije za njihovo ne provođenje.

Fenomen “dvije škole pod jednim krovom” razlikuje se od slučaja do slučaja. U nekim od ovih škola djeca su fizički razdvojena, koriste odvojene ulaze ili pohađaju nastavu u suprotnim smjenama, ili su čak jedna od drugih odvojena fizičkim ili preprekama druge vrste. Jedno im je zajedničko – ove su škole primjer segregacije i najizraženiji primjer kako se manipuliše mladima u korist etnonacionalističkih politika.

Sljedeće godine, druga generacija učenika u BiH završiće školovanje u ovakvom obrazovnom sistemu, oblikovana i obilježena nasljeđem sukoba iz devedesetih godina.

U izvještaju OSCE-a “Dvije škole pod jednim krovom: Najvidljiviji primjer diskriminacije u oblasti obrazovanja”, navodi se između ostalog da vlasti BiH moraju ovu ukinuti diskriminirajuću i štetnu praksu, kako bi osigurale stabilnu i prosperitetnu budućnost za sve građane. Uvijek postoje načini da se situacija promjeni, kazao je predstavljajući izvještaj šef misije OSCE u BiH Bruce Berton.

“Praktične mjere koje moraju biti preduzete podrazumijevaju politički dijalog, veći stepen komunikacije između učenika, sveobuhvatnu provedbu zajedničke jezgre nastavnih planova i programa zasnovane na ishodima učenja, poštivanje sudskih odluka, te administrativno i pravno ujedinjenje škola. Sve ovo zahtijeva odgovornost izabranih lidera BIH”, dodao je Berton.

On objašnjava i šta znači administrativno ujedinjenje ovakvih škola, uz podsjećanje da međunarodna zajednica razumije osjetljivost ovog pitanja:

“Jedna škola, jedan direktor, jedan zamjenik direktora, isto osoblje, jedno nastavničko vijeće, zajednička nastava za djecu posebno u onim predmetima koji nisu osjetljiva, poput matematike, fizičkog odgoja, informatike. Na taj način postepeno ćemo zbližiti djecu. Razumijemo osjetljivost pitanja, razumijemo strahove, razumijemo neophodnost poštivanja jezičkog i kulturnog diverziteta različitih naroda.”, dodaje Berton.

Ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u BiH Morin Kormak dodaje da niko ne traži da se bilo ko treba da se odrekne svoje kulture i svog jezika.

“Trebamo preduzeti korake koji će omogućiti objedinjavanje uprave i administracije i onoga što se uči u školama. Matematika, nauka i druge praktične stvari mogu se izučavati na jedinstven način. Mislim da je obrazovanje jedna od najvažnijih tema za budućnost BiH. Stremimo globalnom svijetu i rješenjima za 21 vijek, tako da i obrazovni sistem u ovoj zemlji treba da se prilagodi takvim rješenjima”, dodaje ona.

Praksa “dvije škole pod jednim krovom”, provodi se u tri kantona u Federaciji BiH: Zeničko-dobojskom, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjebosanskom. U nekim sredinama ni roditelji, poput zvaničnika u tim kantonima u čijoj je nadležnosti obrazovanje, nisu bili za ukidanje prakse “dvije škole pod jednim krovom”. Ministar obrazovanja Hercegovačko-neretvanskog kantona Rašid Hadžović kaže da je za rješavanje ovog problema između ostalog potrebno formirati i formirati ministarstvo obrazovanja na nivou države.

“Nastavni planovi i programi treba da budu isti na području čitave BiH i na osnovu toga da se naprave različitosti, odnosno nacionalna grupa predmeta koja je značajna za neke od naroda u BiH”, objašnjava on.

Upravo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu donešena je i prva presuda u kojoj je sud u Mostaru presudio da je praksa “dvije škole pod jednim krovom” diskriminirajuća. Presuda se odnosi na ovakve škole u Stocu i Čapljini i 2014. godine presudu je potvrdio i Vrhovni sud Federacije. Ta presuda nažalost još uvijek nije provedena.

A na pitanje kako ovakve škole utiču na budućnost djece odgovara Fermin Kordoba, direktor Odjela za ljudsku dimenziju Misije OSCE u BiH:

“Imamo stručnjake koji su zaključili da razdvajanje djece širi sve više i više nepovjerenje i sumnju u društvu. Sada imamo sistem koji širi nepovjerenje u mentalnom sklopu učenika”, kaže on.

U izvještaju Misije OSCE u BiH se navodi da postojanje “dvije škole pod jednim krovom” predstavlja kršenje međunarodnih konvencija. Navode i da se stanje u BIH ne popravlja već naprotiv postoje pokušaji osnivanja novih škola ovog tipa i to suprotno željama učenika. Jedan od primjera je škola u Jajcu, gdje su se upravo učenici izborili da ne dođe do osnivanja još jedne podijeljene škole.