Otkrivena prva helenistička grobnica u BiH

Grupa mladih arheologa sa Sveučilišta u Mostaru ovih dana je na području Ljubuškog, u zapadnoj Hercegovini, otkrila prvu porodičnu grobnicu lokalnog ilirskog stanovništva, izgrađenu u stilu tipičnom za helenističke, odnosno grčke ukope. Prema onome što su našli u ozidanoj grobnici, može se zaključiti da ona datira s kraja 3. stoljeća prije nove ere. Međutim, ti nalazi mijenjaju dosadašnju percepciju domaćeg, ilirskog stanovništva kao marginalaca, koje je – sugerišu pronađeni ostaci – nasuprot tome uspješno trgovalo sa Grcima i time vršilo kulturološku razmjenu.

Tim mladih arheologa, na čelu sa magistrom arheologije sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Mirkom Rašićem, na lokalitetu Butorovica kod Ljubuškog otkrio je kolektivnu grobnicu, za koju vjeruju da je pripadala lokalnom, ilirskom stanovništvu.

O tome šta je, zapravo, otkriveno, vođa istraživanja, magistar arheologije, Mirko Rašić, za Radio Slobodna Evropa je izjavio:

“Pronašli smo prvu od tih helenističkih grobnica, obiteljskih, zidanih grobnica, koje imaju arhitekturu, svojevrsnu za te helenističke, odnosno grčke ukope. Pronašli smo u njoj četiri pokojnika: dva muška i dva ženska. Uz pokojnike bio je taj materijal koji je karakterističan za helenističko razdoblje, za razdoblje kasnog željeznog doba.”

Koji su artefakti pronađeni unutar grobnice, uz ostatke pokojnika, magistar arheologije, Mirko Rašić nam je kazao:

“Dakle, riječ je o toj importnoj keramici, o jantarnom nakitu, jednoj zlatnoj narukvici i vojnom materijalu, dakle riječ je o dva koplja.”

Međutim, mladi arheolozi kažu da ovaj pronalazak nije tek obični, nego da je riječ o prvom nalazu te vrste u Bosni i Hercegovini.

Tačnije, predmeti pronađeni u grobnici pokazuju da arhitektura grobnice nije tipična za ilirske grobove, kao i da je materijal pronađen u grobnici uvezen iz grčkih područja, što svjedoči o intenzivnoj trgovačkoj, a time i kulturološkoj razmjeni sa obližnjim grčkim trgovištem u Naroni, na području današnjeg Metkovića u Hrvatskoj.

“I onda se jedan takav uticaj manifestira kroz način života, evo, vidimo, znači i način pokapanja i gradnje same grobne arhitekture, polaganju priloga, znači, u sami grob – obično staklene i keramičke posude unutar groba”, objašnjava magistar arheologije Josip Tabak.

Pronađena grobnica, vjeruju arheolozi, nedvosmisleno ukazuje na to da su tadašnji Iliri intenzivno usvojili odlike helenske kulture.

Kustos Franjevačkog muzeja na Humcu u Ljubuškom fra Milan Jukić, koji je takođe učestvovao u iskopavanju, rekao nam je:

“Nijedan dosad grob nije pronađen da bi mogli mi potvrditi da je to to, iako mi imamo helenističku i keramiku, koja vrlo dobro govori o importu, samo ne znamo u kojem kontekstu se nalazilo u nekom grobu, jer su to slučajni nalazi. Ovdje se radi sad o jednom sustavno istraženom grobu, arheološki. Možemo potvrditi, evo, točnost tog vremena po tim nalazima koje smo našli.”

A period iz kojeg datira grobnica moguće je odrediti jer su mladi arheolozi među predmetima pronašli i jednu polovinu kovanog novca grčke drahme iz tog vremena.

“I onda možemo sa sigurnošću datirati sam lokalitet i grobnicu u jedno to razdoblje kraja trećeg i početka drugog stoljeća prije Krista, kada je sama drahma, ta srebrna, bila u opticaju, kada je bila iskovana, u jednoj od dvije grčke kovnice, znači, u Drahiju ili Apoloniji”, pojašnjava magistar arheologije Josip Tabak.

Otkriće, vjeruju arheolozi, ima dalekosežne posljedice i nameće sasvim nove zaključke o Ilirima sa ovog područja.

“Dosad su se ilirske zajednice percipirale kao neke marginalne, obični ljudi, koji nisu znali ništa ni proizvoditi ni raditi, je li, nego samo ono osnovno što je bilo potrebno za život. Ovi grobovi donose sasvim drugu priču: dakle, riječ je o ilirskim ukopima, odnosno ilirskom domaćem, autohtonom stanovništvu, s tim da su preuzeli, je li, zbog bliskog kontakta sa grčkim trgovcima, preuzeli su i njihov način ukopa i njihov materijal”, navodi vođa istraživanja, Mirko Rašić.

Istraživači kažu da je prije nekoliko dana do sličnog otkrića monumentalnih ilirskih grobnica došlo i na ostrvu Korčula u Hrvatskoj.

Arheolozi kažu da na lokalitetu kod Ljubuškog još ima prostora oko grobnice za istraživanje, ali je problem finansijske prirode, odnosno trebali bi se osigurati elementarni uslovi za nastavak iskopavanja.

“Sad, da ne bi bilo daljih devastacija i nekakvih pljačkanja grobova, pošto su ljudi pomamni za nekakvim bogatstvima, a za nas je bogatstvo upravo ovo što mi znademo, da imamo jedan povijesni kontinuitet izvučen iz svega toga. Bilo bi lijepo kad bi se moglo napraviti jedan projekat i tražiti nekakva sredstva, pomoći da se to istraži, da se to sačuva za daljnje”, objašnjava fra Milan Jukić.