Ovako nas trgovci natjeraju da potrošimo više novca

kupovina, trgovinaSigurno vam se puno puta dogodilo da ste u trgovinu otišli s namjerom da kupite par stvari, a da ste se kući vratili s punom vrećicom, u kojoj se katkad našlo i nepotrebnih stvari. Kako bi impulzivna kupnja bila što manje pogubna za vaš kućni budžet, otkrijte kojim se trikovima sve služe trgovci.

Kolica
Ako idemo u nabavu u veliki trgovački centar, većina nas preferira uzeti kolica umjesto korpe. To možda i nije najpametnija ideja. Kada je još 1937. godine američki trgovac Sylvan Goldman osmislio prva trgovačka kolica zasigurno je više mislio na to da će ona potaknuti ljude da više kupuju, a manje mu je bilo važno da će im biti lakše kretati se kroz trgovinu. Čovjek je sklon popunjavanju praznog prostora, a uz to, bez obzira na evolucijski napredak, ostala je iskonska ljudska potreba za prikupljanjem i gomilanjem hrane.

Skriveni odjel mliječnih proizvoda
Događa li vam se da odete u trgovinu po mlijeko, a iz nje izađete s puno više stvari? Ako je odgovor pozitivan, možda će vas utješiti činjenica da to nije samo vaš problem. Odjel s mliječnim proizvodima, na kojem mnogi ljudi svakodnevno kupuju, smisleno je smješten na kraju trgovine ili nekom zabačenom kutku, a sve s ciljem da dok dođete do njega “zapnete” za neki proizvod koji će vam se naći na putu. Kad uđete u trgovinu, ne zaboravite po što ste došli i, ako se ne možete kontrolisati, najbolje projurite između polica.

Mamljenje mirisima
Sigurno vam se dogodilo da vas, čim uđete u trgovinu, omame mirisi. Nije rijetkost da se odjel s cvijećem nalazi na samom ulazu u supermarket ili odjel s pekarskim proizvodima i kolačima.

S obzirom da cvijeće spada u kategoriju proizvoda bez kojih možemo, puno manje šanse su da bi ga neko stavio u kolica na kraju kupnje, nakon što bolje promisli, i kad mu kolica već budu puna. Uz to, trgovci su svjesni da se ljudskim osjetilima može utjecati na dobro raspoloženje i ponašanje kod kupovine.

Spora muzika
Strategija da se pridobije kupaca i probude njegova osjetila ide dalje. Spori tempo muzike kakvu puštaju u trgovačkim centrima nije slučajno izabran. Cilj je da se u tom ritmu kreću i kupci, a ako je primjerice življa i lepršavija, namjera je da se nonšalantno stvari ubacuju u kolica. Možda bi se mi i trgnuli i išli doma obaviti zacrtane poslove, no u trgovinama nigdje nema sata koji bi nas posjetio na vrijeme.

Najbolje pozicije za najskuplje stvari
Krećući se supermarketima, kupci češće idu desnim dijelom trgovine. Ovaj obrazac kretanja može se pripisati praksi u vožnji na desnoj strani ceste. Ovaj fenomen trgovci su itekako znali iskoristiti, pa nam upravo na tim mjestima ‘serviraju’ najskuplje artikle.

U fokusu su poznati brendovi
Ako pažljivije pogledate police, uočit će te da su proizvodi poznatih brendova, obično najskuplji, složeni u nivou očiju, a sve ostalo na višim ili nižim pozicijama, dakle teže su dostupni. To nimalo nije slučajno – trgovcima je uvijek najvažnije da im ostavite što više novca.

Trik s ’99’
Cijene koje završavaju na 99 su vrlo česte, a to nije nimalo slučajno. Iako je razlika u samo jednom feningu, puno bolje zvuči primjerice 49,99 KM, nego 50 KM. Riječ je o psihološkoj cijeni na koju potrošači podsvjesno reagiraju. Kad cijena završava na 99, u BiH to znači i da ćete ostati bez feninga, jer nam je trgovci ne mogu vratiti kusur (neme te novčanice). Zvuči kao sitnica, ali trgovci tako ‘uberu’ milijarde.

‘Povoljni’ paketi
Trgovci sve češće nude pakete u kojima je više istih proizvoda koje se u paketu nude povoljnije, ili prima radi dva platite a jedan je gratis. Kupujući veću količinu cijena je u pravilu niža, ukoliko ne se mulja s cijenama, a što nije rijetkost: Ali, pitanje je trebaju li nam uvijek veće količine.

“Više” za manje novca
Nekad se nude proizvodi s kojih ‘vrišti’ 50 posto više. Količina može biti poduplana, ali može se dogoditi da ni cijena nije ista – već 50 posto ili nešto viša u odnosu na standardno pakovanje. Dobro otvorite oči.

Sitnice s blagajne
Pored svake blagajne nanizani su sitniji artikli. Dok čekamo red na blagajni, često u korpu ili kolica ubacimo nešto od tih sitnica. Vrlo često to uradimo impulsivno. Čokoladice i drugi slatkiši poredani pored blagajne često se prodaju po višoj cijeni, u odnosu na one vrlo slične koji su složeni na “običnoj” polici među stotinama drugih artikala.

Posted by on 2013-11-17. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login