Parlament BiH će raspravljati o vraćanju Povelje Kulina bana BiH

Povelja Kulina bana

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović potvrdio je da će se o njegovoj inicijativi za povrat Povelje Kulina bana iz Rusije u matičnu domovinu raspravljati na narednoj sjednici najvišeg zakonodavnog tijela te države 17. ili 18. aprila, javlja agencija Anadolija.

“Nadam se da će već na sljedećoj sjednici ova inicijativa dobiti podršku svih zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH i da će Vijeće ministara BiH biti odgovorno spram ove inicijative, te pokrenuti postupak vraćanja originalnog teksta Povelje Kulina bana. O mjestu čuvanja tog važnog dokumenta neka se odrede nadležne institucije”, kazao je Mehmedović.

Ukoliko inicijativa bude prihvaćena, Parlament BiH bi trebalo zadužiti Vijeće ministara BiH da pokrene postupak povrata Povelje Kulina bana iz Rusije.

Mehmedović je podsjetio da se original “rodnog lista BiH” nalazi Sankt Petersburgu u Rusiji, a dva prijepisa, stariji i nešto mlađi, u Dubrovačkom arhivu.

“Povelja zaslužuje pažnju državne vlade, odnosno Vijeća ministara BiH. Taj dokument ima najveći značaj za državu BiH”, rekao je Mehmedović, pojašnjavajući da je ovu inicijativu pokrenuo upravo sada, a kako bi se otvorila i rasprava o položaju institucija kulture i zaštite državnog blaga.

Mehmedović je obrazložio da je spomenutu inicijativu pokrenuo u vremenu ”kada mnogi negiraju bosansku državnost, kada je neki čak i ruše, kada je osporavaju na sve moguće načine, kada o kulturno-historijskom blagu niko ne vodi računa, kada sve simbole dugovjekovne državnosti BiH skrivaju, uništavaju ili ne vode brigu o istim”.

Povelja je napisana 29. augusta 1189. godine i predstavlja trgovački ugovor između Bosne i Dubrovnika, te se kao takva smatra “rodnim listom” BiH. Ovim ugovorom ban Kulin obećava knezu Krvašu i ”svim Dubrovčanima’ punu slobodu kretanja i trgovanja širom njegove zemlje. To je dvojezičan dokument, pisan na latinskom i starobosanskom. Pisana je bosančicom.

Povelja Kulina bana je prvi diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav, smatra inicijator, zaslužuje pažnju, kako jezikoslovaca, tako i historičara.

Povelja je sačuvana u tri primjerka. Danas se dva nalaze u Dubrovačkom arhivu, a jedan u Sankt Petersburgu. Proučavanja Povelje rezultirala su stanovištem da je samo jedan od tri primjerka original, a da su druga dva prepisi. Povelja je nestala 1830. godine iz Dubrovačkog arhiva i sada se nalazi u Rusiji.