Pehlić: Sve više žena i djece iz BiH žrtava trgovine ljudima

Naša vizija je Bosna i Hercegovina bez žrtava trgovine ljudima, pogotovo maloljetne djece i žena koje se eksploatišu u svrhu pružanja seksualnih usluga, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Abida Pehlić, predsjednica udruženja Novi put iz Mostara.

trgovina djecom

Ovo udruženje je nagrađeno međunarodnim priznanjem za borbu protiv trgovine djecom i seksualnog iskorištavanja djece. Priznanje dodjeljuje Fondacija Child 10 iz Švedske, kao i Fondacija ‘Briga o djeci švedske kraljice Silvie’.

RSE: U Udruženju Novi put duže od decenije bavite se problematikom trgovine djecom i seksualnog iskorištavanja djevojčica i žena. Da li je ovaj problem sada manje izražen u odnosu na početke vašeg djelovanja?

Pehlić: Nažalost, ovaj oblik eksploatacije nije manji, ali svakodnevno mijenja svoje oblike. Kada smo mi počeli da radimo u Bosni i Hercegovini je bio trend dolaska stranih djevojaka, pretežno sa područja bivšeg Sovjetskog Saveza ili iz zemalja okruženja. To je tada, gotovo bio jedini oblik iskorištavanja žena i djevojaka u svrhu seksualne eksploatacije u lancu trgovine ljudima.

Međutim, posljednjih nekoliko godina trend se znatno promijenio i sada je Bosna i Hercegovina ta koja daje svoje vlastite državljanke u lanac trgovine ljudima. Identifikovana je kao zemlja porijekla žrtava trgovine ljudima, pretežno žena i djece, koje se eksploatišu u svrhu pružanja seksualnih usluga, ali i radi prosjačenja, sklapanja dječjih brakova i za proizvodnju pornografskog materijala.

Upravo proizvodnja pornografskog materijala je nešto novo u Bosni i Hercegovini, problem se pojavio sa masovnom upotrebom pametnih telefona i sa spuštanjem dobne granice djece koja ih koriste i koja su aktivna na društvenim mrežama.

Tako sada imamo znatan porast broja djece koja se vrbuju putem interneta u svrhu proizvodnje pornografskog materijala. Taj pornografski materijal se plasira dalje na internetu i nerijetko završava na raznim pornografskim stranicama, mijenja se ili prodaje unutar pedofilskih mreža.

RSE: Na koji način u udruženju pružate pomoć potencijalnim i stvarnim žrtvama?

Pehlić: U sklopu Udruženja već dugi niz godina imamo telefonsku liniju za pomoć putem koje nam se može obratiti svako ko je zainteresovan, ko ima problem ili ko sebe vidi kao potencijalnu ili stvarnu žrtvu. Mi zaista imamo dosta saznanja, ljudi nam se javljaju.

Imamo i savjetovalište u sklopu udruženja u kojem pružamo direktnu podršku tako da smo zaokružili naše djelovanje, u želji ne samo da radimo na prevenciji, nego da pomažemo svima koje tokom našeg rada na terenu identifikujemo da su u opasnosti ili koji nam se direktno obrate.

Imamo uspostavljenu saradnju sa svim relevantnim institucijama, uključeni smo u državni referalni sistem. Ako se nama žrtva javi i mi je kao takvu identifikujemo, upućujemo je nadležnim organima koji dalje obavljaju svoj posao. Naravno, kada je žrtva već identifikovana, kada je završen taj zvanični proces, ili ako osoba sumnja da bi mogla postati žrtva lanca eksploatacije, mi je uključujemo u naš sistem savjetovanja i druge vrste pomoći. Sve usluge koje pružamo u našem savjetovalištu su potpuno besplatne. Radi se o psihosocijalnom osnaživanju, savjetovanju i besplatnoj pravnoj pomoći.

Djeca se zlostavljaju putem interneta
RSE: Da li djeca traže pomoć udruženja Novi put?

Pehlić: Da, imamo jako puno djece koja su zlostavljana putem interneta, koja su vrbovana da pošalju svoju obnaženu fotografiju ili čak i neki video uradak. Došli smo do saznanja da ima puno tog nekog vršnjačkog uticaja koji se negativno odražava na djecu. Recimo, postoje neke fan grupe, gdje djeca, da bi pristupila toj grupi moraju ispuniti neki uslov, da urade neki izazov i slično. Najčešće je to da se slikaju u nekoj posebnoj pozi, da bude obnaženo ili jako oskudno odjeveno. To je kao ulaznica u tu fan grupu. Nažalost, te se fotografije poslije često dijele i naravno, završavaju na raznim pornografskim stranicama, ili se koriste kako bi se dijete ucjenjivalo, da bi proizvodilo još više fotografija, još više video uradaka tako da to u konačnici ide u nedogled.

Mi imamo jako dobru saradnju sa školama na području čitave Hercegovine, ali i šire, djelovali smo i na području Sarajevskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona, i tu smo jako puno radili sa djecom kako bismo podigli njihovu svijest, kako bismo im ukazali na činjenicu da jednom kada objave takvu fotografiju ili kada je nekome pošalju, ona zauvijek ostaje na internetu. Nikad je više ne možete sa sigurnošću uništiti. To je zaista jedna realna opasnost za svu djecu.

A djeca nisu svjesna svih opasnosti koja stoje iza jedne fotografije. Mi, kada radimo sa najmlađim, kada provodimo naše preventivno-edukativne aktivnosti, uvijek im ukazujemo na to.

RSE: Kakav je odnos prema ovom problemu nadležnih organa u Bosni i Hercegovini?

Pehlić: Bosna i Hercegovina je zemlja koja je suočena s mnogim problemima, svjesni smo izazova, situacije, jako komplikovanog društvenog i državnog uređenja, imamo dosta nivoa vlasti, tako da se i to prilično negativno odražava na problem trgovine ljudima.

Sada, kada su usvojene izmjene i dopune entitetskih krivičnih zakona prije skoro pet godina, nadležnost za identifikaciju i procesuiranje krivičnih djela je sa nivoa države spuštena na entitete, odnosno na kantone. Međutim, imam nekako osjećaj da policajci, koji prvi dolaze u dodir sa potencijalnim žrtvama nisu dovoljno obučeni da identifikuju žrtvu trgovine ljudima. To je sigurno problem.

Također, znamo da međunarodne organizacije koje prate stanje trgovine ljudima u svijetu često zamjeraju Bosni i Hercegovini činjenicu da je eksploataciju romske djece u lancu trgovine ljudima, u svrhu prisilnog prosjačenja ili sklapanja dječjih brakova, pravdala tradicionalnom romskom praksom, kulturom, načinom života.

Tako da često žrtve tih oblika eksploatacije nisu bile asistirane na pravi način, nije prepoznata opasnost od takvog shvatanja problema. Nažalost, kod nas se vrlo malo, javno govori o ovoj temi, najčešće prilikom obilježavanja evropskog ili svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima,objavljivanja zvaničnih statistika ili kada raspravu pokrenu nevladine organzacije. Problem je prisutan i ne treba ga ignorisati.



RSE: Kako djelovati preventivno na zaštiti žena i djece? Kakva su Vaša iskustva?

Pehlić: Naše udruženje je veliki zagovornik prevencije, upravo zbog našeg dugogodišnjeg iskustva na ovom terenu. Mi smo osnovale udruženje 2010. godine, ali prije toga smo dugi niz godina radile, kolegica i ja na ovom problemu, tako da smo došle do spoznaje da je ne samo kod nas nego u bilo kojoj drugoj zemlji, jako teško u potpunosti osnažiti i rehabilitovati žrtvu seksualne i radne eksploatacije.

Zbog toga smo u samom startu počeli mnogo raditi na prevenciji, na edukaciji, na podizanju svijesti o ovom problemu. Smatramo da je bolje spriječiti da neko postane žrtva, nego poslije ulagati ogroman napor da joj se pomogne. Nikad ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je žena koja i završi proces rehabilitacije u našem savjetovalištu u potpunosti oporavljena i da se ona više nikad neće sjetiti trauma kroz koje je prolazila u periodu eksploatacije. Zaista je prevencija i podizanje svijesti ključno u borbi protiv svih oblika nasilja, a pogotovo protiv trgovine ljudima koja je zaista jedno od najtežih kršenja ljudskih prava.

RSE: Nekoliko riječi o priznanju koje ste dobili od Kraljevine Švedske. Prije svega, možete li najaviti projekat u kojem ćete učestvovati zajedno sa drugim evropskim nevladinim organizacijama?

Pehlić: Mi smo zaista ponosne što je naše udruženje dobitnik jednog od najvećih svjetskih priznanja koje se može dobiti za ovakvu vrstu aktivizma. Nagradu, za borbu protiv trgovine djecom i seksualnog iskorištavanja djece dodjeljuje fondacija Child 10 iz Kraljevine Švedske, kao i švedska kraljice Silvia i njena fondacija Briga o djeci.

Naše udruženje je među deset nagrađenih organizacija ove godine, izabrani smo između 90 nominacija iz 27 zemalja širom svijeta. Sada postajemo dio udarne grupe sačinjene od deset organizacija, dobitnica nagrade iz različitih dijelova Evrope.

Radićemo u okviru izabrane teme Child 10 Fondacije, pod nazivom Prava djevojčica nemaju cijenu kako bismo zajednički poboljšali sistem zaštite djevojaka kojima se trguje u Evropi. Sva udruženja će dobiti grant švedske kraljice i njene fondacije Briga o djeci.

Takođe ćemo dobiti program organizacijske i individualne podrške kako bi se osigurala dugoročna održivost naše organizacije, kako bi se i dalje bavili zaštitom žena i djece od nasilja i seksualnog iskorištavanja.

Željela bih naglasiti da se mi u Udruženju nadamo da će se za nekih par godina zaista moći reći da se situacija znatno poboljšala, da Bosna i Hercegovina više nije zemlja porijekla žrtava trgovine ljudima. Da pogotovo nije zemlja porijekla maloljetnih žrtava koje se eksploatišu u svrhu pružanja seksualnih usluga. Dug put je pred nama i mi ćemo zaista uložiti maksimalne napore kako bismo ostvarili našu viziju, a to je Bosna i Hercegovina bez žrtava trgovine ljudima. Nadamo se da će priznanje koje smo dobili biti podsticaj i za druge organizacije da se aktivnije uključe u presijecanje trgovine ljudima, u problem zaštite žena i djece jer se na tome još uvijek nedovoljno radi u Bosni i Hercegovini.

Posted by on 2021-03-07. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login