Pjesnička karavana u Mostaru: Slovo Makovo kod Alekse

Mostar

Mostar

U mostarskom klubu ”Aleksa”, koji obilježava petu obljetnicu od utemeljenja, održana je središnja poetska svetkovina, Međunarodni poetski susreti ”Slovo Makovo”, koju organizira Fondacija ”Mak Dizdar”, sa sjedištem u Stocu, u znamenitoj Makovoj hiži.

Pjesnici, izbornici…

Manifestacija je, unatoč tomu što su oči mostarske javnosti bile uprte u Brazil i tamošnje nogometanje, okupila veliki broj posjetitelja; osim goleme pjesničke karavane kakvu Mostar dugo nije vidio i koja je pristigla iz BiH, te Hrvatske, Crne Gore i Srbije, a preko Sarajeva, gdje je održano njezino prvo večer, u ”Klubu Aleksa” okupili su se i njegovi brojni prijatelji, koji su njegovo utemeljenje doživjeli kao hram dobre književnosti i kulture uopće.

Predsjednica Kluba Aleksandra Savić uručila je brojne zahvalnice pojedincima, udrugama i institucijama, a Ferida Duraković, u ulozi moderatorice ove književne večeri, predstavila je brojne goste, od kojih je desetak njih govorilo svoje stihove, i svi oni su kandidati za nagradu Grada Sarajeva za najbolje novoobjavljeno poetsko djelo na bosanskom, srpskom, hrvatskom i crnogorskom jeziku, a natječaj je izazvao golemo zanimanje autora iz ove četiri zemlje i četiri gotovo ista jezika, a o izboru su odlučili izbornici za svaku od njih:

Stevan Tontić za BiH, Ervin Jahić za Hrvatsku, Duško Novaković za Srbiju a Bogić Rakočević za Crnu Goru, te se Crnogorci ne trebaju osjećati ičim oštećeni, jer je Lomparova zbirka “Balsamovana kletva” doista raritetna, naprosto ”iščupana” iz povijesti.

Svi izbornici, također, bili su u Mostaru i prethodno u Sarajevu, a tijekom dana karavana je pohodila Stolac i Makovu hižu, što su vrlo emotivno doživjeli. Iz naše zemlje čuli smo Almina Kaplana i Predraga Bjeloševića, dok je Martina Mlinarević-Sopta dobila veliki pljesak sa najboljim željama da joj porod protekne u najboljem redu, pa je Ferida pročitala njezinu i pjesmu Zilhada Ključanina, koji također nije mogao doći u Mostar.

Mladen Lompar sjajno se predstavio starim poetskim prijevodom iz dukljanskih vremena, o velikoj ljubavi viteza Bodina prema neznanoj djevi; radi se zapravo o prijevodu izvornika s latinskoga jezika a kojega je Lompar pronašao u arhivu muzeja svojega rodnoga Cetinja; Sonja Manojlović, Tonko Maroević i Miroslav Mićanović predstavili su najnovija hrvatska poetska gibanja, a Zoran Bognar, Zvonko Karanović, Vladimir Kopicl i Vladimir Tabašević pokazali su zašto u Srbiji kotiraju tako visoko, sjajan je bio Edin Karamazov, specijalni gost manifestacije, koji je na lutnji izveo nekoliko klasičnih skladbi, ali i varijacija na neke znane nam fraze nastale na osnovi stihova Alerkse Šantića, dok je ovdašnji kantautor Sanel Marić Mara na gitari odsvirao skladbe koje je uglazbio na stihove Maka Dizdara.

Svakome tko svrati

Manifestaciji su prisustvovali svi članovi obitelji Makova sina Envera, od čije smrti je prošlo osamnaest mjeseci i koji je “potrošio” život da bi za sobom ostavio i tu hižu u Stocu i cijelu ovu poetsku priču o slavnome ocu Maku, publici se tek nakratko obratio Enverov sin Gorčin, koji je obećao trajanje ove manifestacije, na silno veselje brojnih okupljenih pjesnika i ljubitelja poezije. Nagrada se sastoji od skulpture i novčanog iznosa od 7.000 KM, a dodjeljuje je Grad Sarajevo u saradnji sa Fondacijom “Mak Dizdar”, Udruženjem pisaca BiH, te PEN Centrom BiH, ali kad je novac u pitanju, nikada nije sigurno pa ni kad je sigurno, no sigurno je tek jedno: nama koji volimo poeziju sasvim dovoljno: tiskana je kratka antologija pjesništva svih autora iz rečene konkurencije. A svima koji se Maku žele približiti na bilo koji način, Hiža u Stocu stalno je otvorena i veseli se svakomu tko joj svrati.

Kad se govore stihovi

Makove stihove govorio je mostarski glumac Robert Pehar, redoviti sudionik svih poetskih programa u gradu i Hercegovini uopće; on Maka doista dobro zbori i, kad on to čini, onda zavlada muk, kakav je i ovaj put zavladao u Klubu Aleksa, uključivo sa prepunom terasom.

oslobođenje / bih-x

Posted by on 2014-06-24. Filed under Kultura. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login