Planinarenje za bolje zdravlje

planinarenje

“Mir prirode će se uliti u tebe kao što se sunce uliva u drveće. Vjetrovi će udahnuti svoju svježinu u tebe, a oluje svoju energiju, dok će se brige odbaciti kao jesenje lišće”, napisao je John Muir u časopisu Naši nacionalni parkovi. Jasno, John Muir je shvatio suštinsku vrijednosti provođenja vremena u prirodi.

Mnogi od nas prepoznaju da je pješačenje u prirodi dobro za tijelo, um i dušu. Hodajući kroz šumu uz poštovanje šarenila ptica i lišća, mirisa smreke i borova i slušanja umirujućeg šuma potoka će jednostavno očistiti naš um i učiniti da se dobro osjećamo. Također, mnogo studija pokazuju i prednosti za mentalno zdravlje.

Pješačenje u prirodi smanjuje ruminaciju
Oni koji previše razmišljaju ili se previše fokusiraju na negativne misli o sebi mogu razviti anksioznost, depresiju i druge probleme, kao što je prejedanje ili posttraumatske stresni poremećaji. U nedavnoj studiji, istraživači su istražili da li boravak u prirodi utječe na ove probleme, te su otkrili da pješačenje u prirodi smanjuje te opsesivne i negativne misli.

U ovoj studiji, istraživači su uporedili izvještaje učesnika koji su pješačili kroz urbane sredine i one učesnike koji su to radili u okruženju prirode. Otkrili su da su oni koji su hodali 90 minuta u prirodnom okruženju, smanjili neuronske aktivnosti u subgenualnom prefrontalnom korteksu, koji je povezan sa mentalnim bolestima. Oni koji su hodali kroz urbanu sredinu nisu imali ove rezultate.

Ovi rezultati ukazuju na to da naš svijet postaje sve više i više urban i da je urbanizacija povezana sa depresijom i drugim oblicima mentalnih bolesti. Vidno, naš jednostavan odlazak iz urbane sredine, te provođenje vremena na otvorenom, gdje ima manje mentalnog stresa, manje buke i manje smetnji može biti prednost za naše mentalno zdravlje.

Planinarenje i prekidanje veza sa tehnologijom povećava kreativno rješavanje problema

planinarenje

Prema studiji Ruth Ann Atchley i David L. Strayer, kreativno rješavanje problema se može popraviti prekidanjem veza sa tehnologijom i ponovnim povezivanjem sa prirodom. U ovoj studiji, učesnici su proveli vrijeme u prirodi četiri dana, te im je bilo zabranjeno da koriste tehnologiju. Oni su zamoljeni da obavljaju zadatke koji zahtevaju kreativnost i složeno rješavanje problema. Otkrili su da su oni koji su bili uključeni u planinarske izlete povećali svoj učinak prilikom rješavanje problema za 50 posto.

Rezultati pokazuju da tehnologija i buka gradskih područja stalno traže našu pažnju i odvlače naš fokus, te negativno utiču na naše kognitivne funkcije. Zbog toga, kada se osećamo da smo preplavljeni od stresa gradskog života u koji smo uključeni 24/7, šetnja prirodom može biti snažan lijek. To smanjuje naš mentalni zamor, smiruje naš um i pomaže nam da ostanemo kreativni.

Planinarenje na otvorenom može poboljšati ADHD u djece
Hiperaktivnost ili poremećaj pažnje (ADHD) je čest poremećaj kod djece. Oni koji imaju ADHD uglavnom imaju problema sa fokusom, lahko postanu rastrojeni, hiperaktivni su i imaju poteškoća sa kontrolom impulsa.

Podizanje djece s ADHD-om može biti zbunjujuće za roditelje. Ipak, velika vijest je došla iz medicinskog i naučnog svijeta. U studiji koju su sproveli dr. Frances E. Kuo i Andrea Faber Taylor, otkriveno je da izlaganje djece sa ADHD-om aktivnostima na otvorenom smanjuje simptome ADHD-a. Tako se, prema ovoj studiji, prednosti izlaganja prirodi mogu proširiti i na bilo koga ko pati od nepažnje i impulsivnosti.
Doktori su zaključili da jednostavne promjene koje uključuju aktivnosti na otvorenom mogu poboljšati pažnju.

Pješačenje u prirodi je odlična vježba koja pojačava snagu mozga
Svi smo čuli za izraz „ u zdravom tijelu, zdrav duh.“ Pješačenje u prirodi je odličan oblik vježbanja i možete izgubiti 400-700 kalorija za jedan sat, u zavisnosti od težine planinarenja. Dodatna prednost je ta da planinarenje nije tako teška vježba na naše zglobove. Također, dokazano je da se oni koji borave u priprodi češće drže svog programa vježbanja, što čini planinarenje odličnim izborom za one koji se nadaju da integrišu vježbe u svoj svakodnevni život.

Um i tijelo su prirodno povezani. Vježba pomaže da naše moždane ćelije ostanu nahranjene i zdrave. U stvari, u skladu sa tezama istraživača sa Univerziteta British Columbia, aerobne vježbe mogu poboljšati pamćenje i kognitivne sposobnosti. U njihovoj studiji, otkrili su da aerobne vježbe povećavaju volumen hipokampusa kod starijih žena. Hipokampus je dio mozga koji je povezan sa prostornim i epizodnim pamćenjem.

Ne samo da može poboljšati kognitivne sposobnosti, a možda i spriječiti kognitivno propadanje, planinarenje može smanjiti stres i anksioznost, povećati samopouzdanje i pustiti endorfin (hormon sreće).

Zaista je zapanjujuće da ova fizička aktivnost koja je tako jednostavna i jeftina može pružiti toliko prednosti za naše mentalno zdravlje.