Pokrenuta istraga protiv Tegeltije zbog snimka iz kafane

Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine dobio je podršku i povjerenje svih članova Vijeća za rukovođenje ovom institucijom, na sjednici koju je zakazao nakon što je magazin Žurnal objavio da je umiješan u koruptivne radnje, odnosno da je, kako se navodi, “trgovao krivičnim istragama”.

Kako je objavio Žurnal, Tegeltija je, navodno, preko posrednika, inače službenika Agencije za istrage i zaštitu SIPA BiH, ugovarao klijente kojima je trebalo “ubrzati” predmete u bh. pravosuđu.

Tegeltija je sve demantovao, a u izjavi za novinare je kazao kako je krucijalno da Tužilaštvo BiH otvori predmet i izvrši sve provjere.

“Očekujem da se taj posao završi. Ako sam pogriješio što sam saslušao tog čovjeka – onda sam napravio 100-200 takvih grešaka u karijeri. Kao čovjeka i sudiju me ovo izuzetno pogodilo. Osjećam se neprijatno, ružno i žalosno”, rekao je Tegeltija tokom obraćanja članovima VSTV-a.

​Na novinarski upit da li je normalno da se takvi susreti dešavaju u kafanama, Tegeltija je kazao da lokacija nije bitna.

“Imam kontakte s ljudima, pijem kafe i pića i živim normalan život. Kada se u mom normalnom životu desi situacija da mi ljudi traže pomoć, upućujem ih na VSTS. To nije bitno da li je kafana, da li izletište, bilo gdje. Ukoliko mi se neko obrati s problemom u radu pravosudnih institucija, upućujem ih da se obrate kao predsjedniku”, rekao je Tegeltija.

Nakon sjednice Vijeća, magazin Žurnal je objavio video na kojem je navodno razgovor između Milana Tegeltije i biznismena iz Velike Kladuše Nermina Aleševića i predaja novca inspektoru SIPA-e Marku Pandži. Istovremeno, Tužilaštvo BiH je formiralo predmet povodom navoda istaknutih na portalu Žurnal, uključujući i danas objavljeni video u kojem se pojavljuje predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija.

Izgubljeno povjerenje građana
Posljednji slučaj u kojem jedan medij iznosi informacije o navodnim koruptivnim radnjama prvog čovjeka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u Bosni i Hercegovini, bh. analitičari dovode u vezu sa nezavršenom reformom bh. pravosudnih institucija.

Kako navodi Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske, neosporna je činjenica sprege politike i pravosuđa u kojoj se u ovaj nivo vlasti biraju podobni, a ne sposobni.

“Politički lideri prema svojim trenutnim potrebama onemogućavaju pravosuđe da pravilno funkcioniše i mi smo svjedoci svega toga desetak i više godina. Neki politički lideri svjesno i namjerno ‘ruše’ pravosudne institucije i njihov integritet na različite načine. Oni rade na razgrađivanju pravosudnih institucija i stavljaju pod kontrolu političkih centara moći kako bi korumpirani političari u Bosni i Hercegovini ne samo izbjegli odgovornost, nego kako bi mogli da i pravosuđe učine slabijim i korumpiranim i da upravljanju njime”, poručuje Todorović.

Profesor banjalučkog Filozofskog fakulteta Ivan Šijaković navodi da zbog sprege politike i pravosuđa građani Bosne i Hercegovine nemaju povjerenje u bh. pravosudni sistem. On kaže kako su na Fakultetu proveli istraživanje među mladima na ovu temu.

“Istraživanje je pokazalo da su na najnižoj lestvici poverenja pravosuđe, sudstvo i policija. Drugo, građani već znaju da oni ne mogu očekivati nikakvu zaštitu i samo organizovaniji i malo bolje stojeći građani traže zaštitu od evropskih sudova. Prema tome, to je jasna situacija, vi ste tu, popravke nema, vi se prilagođavate, trpite ili se selite. Dakle, velika je iluzija očekivati da ćemo izvršiti reformu i umesto jedne dovesti drugu osobu. Dok god je čovek zvani Bosanac, tu sreće ne može biti, jer vekovi potvrđuju da su sprega politike i nepotizma, kriminala i korupcije prirodna stvar za Bosnu i Hercegovinu”, ocjenjuje profesor Šijaković.

Predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić ističe kako je postojeći Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH jedan od najboljih, jer je ostavljeno profesionalnoj zajednici da bira članove Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, ali da su neke promjene nužne.

“Situacija nije dobra, najgore je što je veliko nepovjerenje građana i treba nešto pod hitno uraditi kako bi na drugačiji način vršili selekciju ko može biti sudija ili tužilac, pod kojim kriterijima, ali isto tako utvrditi jasne kriterije ko može biti član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Ovakav sastav i ovakvo iskustvo ne daje garanciju da ćemo imati u dogledno vrijeme ono što je sudska i tužilačka vlast u zapadnoj Evropi”, poručuje Šehić.

Evropska unija je nedavno uložila 2,2 miliona eura za podršku u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije u BiH. Novac je namijenjen za poboljšanje učinkovitosti istraga i krivičnog gonjenja u predmetima koji se odnose na ove slučajeve.

Iako predstavnici Evropske unije u BiH, kako je to nedavno rekao zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Kaludin Sino, razumiju frustriranost građana, jer ne vide pomake u reformi pravosuđa, to nije razlog da Evropska unija prestane sa angažmanom kako bi unaprijedila vladavinu prava u BiH.