Ponovo ‘game’ na granici BiH i Hrvatske

Idem u Italiju. Prepješačio sam sto kilometara da bih došao do ovdje, priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) Velid, Afganistanac koji je iz kampa u Blažuju nadomak Sarajeva prije tri dana došao na sjeverozapad BiH, u Bihać, kako bi pokušao preći granicu s Hrvatskom.

Boravi u napuštenim objektima firme Krajinametal i nedovršenom objektu Doma penzionera.

“Nemam vode ni hrane. Nemam uslova za boravak, struje. Odemo u kamp, ali nam ljudi iz kampa i obezbjeđenje kažu da nema mjesta za nas”, pojašnjava Velid.

S njim je i Abdul Samed, koji je iz istog kampa došao s istim ciljem.

“Došao sam autobusom. Idem u Italiju”, kaže Abdul Samed.

Napuštanje kampova
Muhamed Husein je Pakistanac. Prije tri sedmice, kako kaže, boravio je u kampu ‘Lipa’, 30 kilometara od Bihaća, na sjeverozapadu BiH. U napuštenom objektu “Krajinametal” završio je poslije “igre” (game), kako migranti nazivaju pokušaj prelaska granice s Hrvatskom.

“Poslije ‘game-a’ smo došli u ovu zgradu. Nemamo hrane, cipela. ‘Lipa’ je puna i dolaze drugi ljudi. Želimo u Hrvatsku, a Bihać je blizu. Mi odemo u ‘game’, ali nas hrvatska policija uhvati i vrati. Hoćemo u Italiju”, govori on.

Priliv izbjeglica i migranata na području Unsko-sanskog kantona (USK), na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, je povećan, nakon što su ublažene epidemiološke mjere zbog pandemije.

Prema informacijama policije ovog kantona, u posljednjih deset dana na područje USK ušlo je između 1.500 do 2.000 novih izbjeglica i migranata.

“Sa autobusnim linijama iz pravca Sarajeva, Tuzle i Banjaluke na područje našeg kantona svakodnevno dođe u prosjeku između 100 i 150 novih migranata. Neki od njih, utvrđeno je prilikom kontrole, posjeduju i kartice iz postojećih migrantskih kampova na području BiH konkretno Sarajeva, što znači da oni bez neke kontrole i nadzora slobodno putuju i dolaze na područje našeg kantona”, kaže za RSE Ale Šiljededić, portparol policije USK.

Bojazan gradskih vlasti Bihaća
Povećan priliv migrana za Bihać kako navode gradske vlasti, znači i bojazan da će se stanje s migrantima vratiti na ono kakvo je bilo i prije proglašenja pandemije, kada su napušteni objekti, ali i gradski parkovi bilo mjesta okupljanja i boravka migranata.

“Tokom pandemije nije bilo priliva novih migranata. Te objekte smo ispraznili, a migrante izmjestili u kamp ‘Lipa’. Ovih i narednih dana ti prostori se ponovo pune, jer su kapaciteti prihvatnih centara, pa i onog novofomiranog ‘Lipa’ popunjeni”, tvrdi Šiljededić.

U kampovima u Unsko-sanskom kantonu, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), trenutno boravi više od 3.500 migranata, od čega ih je najviše u “Lipi”, oko 1200.

No, vlastima Bihaća problem predstavlja i kamp “Bira”, koji je smješten u samom gradu Bihaću, čije zatvaranje traže mjesecima. U njemu, prema podacima IOM-a, trenutno boravi 610 migranata.

“‘Bira’ se mora zatvoriti, to je nama dugoročan cilj, ali zatvoriti ‘Biru’, pa imati hiljadu migranata na divljim lokacijama i na ulicama, nije rješenje”, kazao je gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić na konferenciji za novinare 4. juna.

Na osnovu zaključaka Operativne grupe za nadzor nad migrantskom krizom u Unsko-sanskom kantonu, policija, kako navodi portparol Ale Šiljdedić, kontrolišu autobuse prilikom ulaska na teritorij ovog kantona.

“Nažalost, ne uspijevamo u potpunosti odvratiti migrante od ulaska u Kanton, jer većina njih svoj put ka Bihaću nastavlja pješice ili na neki drugi način”, pojašnjava Šiljdedić.

Preskakanje ograde
Da su migranti ponovno u pokretu, potvrdila je za RSE i voditeljica kampa “Ušivak” u Hadžićima, pored Sarajeva Azra Ibrahimović – Srebrenica. Kako kaže, u vrijeme pojačanih mjera u prihvatnom centru, koji vodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), je bilo oko 900 migranata, dok ih je danas nešto više od 400.

“Njihov cilj nije Bosna i Hercegovina nego zemlje zapadne Evrope i migranti su ponovno u pokretu. Tako i ovi iz kampa ‘Ušivak’ se kreću prema zapadu Bosne i Hercegovine, odakle nastavljaju dalje, ukoliko uspiju da prođu”, navodi Ibrahimović-Srebrenica.

Sva ingerencija rukovodstva kampa i IOM-a nad kretanjem migranata, pojašnjava ona, prestaje kada ga migranti napuste.

“Ono što čujemo od njih je da koriste i javni gradski prijevoz i prigradske linije, zavisi kako se ko snađe i kakvog je imovinskog stanja. Neko sebi i plati put, a oni koji nemaju novca za kartu upute se i pješke”, pojašnjava Azra Ibrahimović – Srebrenica.

U pisanom odgovoru IOM-a za RSE na upit – da li je i dalje na snazi ograničeno kretanje migranata, napominju da “napuštanje privremenih prihvatnih centara – od trenutka donošenja Odluke Vijeća ministara o ograničavanju kretanja i boravka stranaca, koja je uslijedila nakon što je proglašena pandemija uzrokovana korona virusom – nije moguće na regularan način na ulazu/izlazu u Centara”.

Ova odluka, donesena 16. aprila, znači potpuno ograničavanje kretanja i boravka izvan prihvatnih centara za ljude bez dokumenata, ali migranti, kako je u IOM-u potvrđeno za RSE, obično izlaze iz kampova tako što preskaču ogradu.

Predrasude i nešto drugačija realnost
Iako su građani zabrinuti, postoje predrasude prema ovoj populaciji, tvrdi voditeljica kampa “Ušivak” u Hadžićima, pored Sarajeva Azra Ibrahimović – Srebrenica. Cilj većine je, podsjeća ona, jednak onome kome teže i bosanskohercegovački građani koji napuštaju zemlju – bolji život.

“Ljudi stvaraju predrasude na osnovu nekoliko problematičnih. U stvari, mi imamo jako fine ljude obrazovane, edukovane, kulturne,talentovane sportiste, kao što je bila grupa ovih šest fudbalera koji su trenirali zajedno sa lokalnim hadžićkim malonogometnim klubom, imamo muzičare, ljude koji su po profesiji odgajatelji imali smo i ljekare”, navodi ona.

U Bosni i Hercegovini se ukupno, prema podacima IOM- a, nalazi više od 5.700 migranata smještenih u sedam prihvatnih centara pod ingerencijom ove organizacije.